Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u srijedu poslijepodne po američkom vremenu održao je govor na 68. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Naglasio je da po prvi puta Hrvatska nastupa u UN kao punopravna članica Europske unije. Podsjetio je na težak put Hrvatske od nastanka, međunarodnog priznanja, agresije na Hrvatsku do države koja je danas stabilna demokracija koja sa susjedima gradi dobre odnose te je postala članica mnogih međunarodnih organizacija. Josipović je posebno istakao ulogu Hrvatske u radu UN-a.
- Hrvatska je od korisnika međunarodne pomoći postala zemlja koja doprinosi miru i sigurnosti sudjelovanjem u mirovnim misijama. Nadalje, Hrvatska je u okviru UN-a sudjelovala u mnogim važnim inicijativama, bila je članica i predsjedatelj više radnih tijela te je bila i nestalna članica Vijeća sigurnosti UN - poručio je predsjednik.
>> "Nezadovoljni smo što Haaški sud nije riješio zločine nakon Oluje"
Zalaganje za ICTY
Upozorio je na ratove i stradanja širom svijeta te na nužnost njihove prevencije. Pozdravio je dogovor USA i Rusije o mirnom načinu otklanjanja prijetnje bojnih otrova u Libiji .
- Hrvatska se zalaže za mirno rješavanje svih sporova, za jačanje ljudskih prava, posebno za ravnopravnost spolova, te aktivno sudjeluje u inicijativama UN-a vezanim za obrazovanje, jačanje uloge žena u gospodarstvu i društvu uopće, kao i iskorjenjivanje siromaštva širom svijeta - rekao je Josipović.
Govorio je i o potrebi ostvarenja milenijskih ciljeva koje je UN postavio u svrhu razvoja čovječanstva, uključivši obrazovanje, ekologiju, znanost i borbu protiv siromaštva.
- Ove godine obilježavamo 20. godišnjicu uspostave ICTY-ja. Dobro je poznata činjenica da se Hrvatska zalagala za osnivanje Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju od samog početka i mi svesrdno podržavamo snažnu odlučnost međunarodne zajednice da se konačno, jednom i zauvijek, stane na kraj kulturi nekažnjavanja koja je tako dugo pratila ratove i oružane sukobe. Osnivanje ad hoc kaznenih tribunala promijenilo je izgled međunarodnom kaznenom pravosuđu i utrlo put za cijeli novi sustav, s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC). Osnivanje Međunarodnog kaznenog suda u 1998. može se smatrati kao jedan od najvažnijih civilizacijskih dostignuća u prošlom stoljeću, i početak nove ere odgovornosti. Zato pozivamo one zemlje koje još nisu odlučili usvojiti Rimski statut da to učine što je prije moguće - poručio je predsjednik.
Dodatno stalno mjesto za istočnu Europu
Govoreći o reformi Vijeća sigurnosti UN-a rekao je da Hrvatska pozdravlja ustrajnu opredijeljenost država članica u ovom stalnom procesu pregovora.
- Međutim, svaka reforma Vijeća ne smije imati negativan utjecaj na njegovu sposobnost za obavljanje svojih glavnih dužnosti i zadovoljavanja svoje primarne odgovornosti. Proširenje Vijeća usko je povezano s reformom njegovih metoda rada, dok će nastavak veto za zemlje P-5 i dalje pokretati brojna pitanja. Zato reforma mora biti jednoglasna i sveobuhvatna. Hrvatsko stajalište je kako bi se proširenje trebalo dogoditi i kod stalnih i nestalnih kategorija članstva, s jednim dodatnim stalnim mjestom koje će biti rezervirano za istočnu Europu, skupini država koja je sada u nestalno kategoriji. To bi prikladnije odražavalo realnost međunarodnih odnosa u 21. stoljeću - zaključio je Josipović.