Vunasti mamuti, koji su hodali prostorima što ih danas poznajemo kao kontinente Europu, Aziju i Sjevernu Ameriku, nestali su prije nekoliko tisuća godina. Ta izumrla vrsta surlaša tijekom pleistocenskih ledenih doba, a dijelom i holocena, imala je dvostruki sloj krzna, kratak rep i male uši, što im je omogućavalo prilagodbu hladnoći. Ipak, malo ih je preživjelo zatopljenje, a oni koji jesu, često su završavali kao plijen i hrana. Životinje koje su u predjelu ramena bile visoke tri do četiri metra tema su izložbe "Vunasti mamuti – divovi ledenog doba" koja se sutra otvara u Muzeju Međimurja u Čakovcu.
Prezentacija fosilnih nalaza
Zašto baš u Međimurju? – Fosilni nalazi kostiju i zuba vunastih mamuta relativno su česti u gornjopleistocenskim naplavinama rijeka, a omeđenost Međimurja dvama velikim vodotocima uvjetovala je njihovo postojanje i na području međimurskog međurječja. Od svojega osnutka do danas Muzej Međimurja Čakovec prikuplja, čuva i provodi zaštitu, među ostalim, i fosilnih nalaza skupljenih u Zbirci paleontološke građe. Iako malobrojni, u zbirci su pohranjeni značajni paleontološki ostatci gornjopleistocenskih vunastih mamuta, ali i fosilnih surlaša iz geološkoga razdoblja neogena. Prema načinu prikupljanja svi pripadaju slučajnim nalazima. Većina ih potječe iz naplavina rijeka Mure i Drave, dok su četiri primjerka prikupljena prilikom eksploatacije ugljena nedaleko od Murskoga Središća – kaže viša kustosica i voditeljica arheoloških zbirki Branka Marciuš, autorica izložbe.
Restaurirana i konzervirana paleontološka građa prvi se put predstavlja javnosti. Ideja o osmišljavanju izložbe na temu vunastih mamuta nastala je, vele u Muzeju, kao rezultat suradnje djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je proteklih nekoliko godina rezultirala zaštitom paleontološke građe i njezinom kvalitetnijom stručnom muzejskom obradom.
– Namjera je izložbe prezentirati fosilne nalaze proboscida (surlaša) iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, ali i upoznati javnost s dinamičnom geološkom prošlošću Zemlje, odnosno paleoklimom i paleookolišem pleistocena te suživotom ljudi i vunastih mamuta. Uz paleontološku građu iz fundusa Muzeja, izložba prezentira i dvadesetak fosilnih nalaza pleistocenske faune iz privatne zbirke obitelji Zvijerac, pronađenih prilikom eksploatacije šljunka na području Koprivničke Podravine, pri čemu osobitu zahvalnost za ustupanje odabranih predmeta te iskazano razumijevanje i susretljivost dugujem Ivanu Zvijercu – napominje B. Marciuš.
Globalno zahlađenje koje je utjecalo na drastične promjene okoliša znatno je utjecalo na razvoj vunastih mamuta. Širenjem ledenih pokrova dolazilo je i do stvaranja pojasa tundre, a tzv. mamutske stepe naseljavali su i vunasti mamuti, koji su se svojim fiziološkim osobinama prilagodili klimatskim uvjetima ledenoga doba, slično kao mošusno govedo, sob, vuk, arktička lisica, stepski bizon, golemi jelen, Saiga antilope, špiljski lav i špiljski medvjed. Kako je za časopis Meridijan pojasnila ugledna paleontologinja dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić, tijekom pleistocena, geološkog razdoblja koje je počelo prije 2,6 milijuna godina i trajalo do prije 11.700 godina, kod nas su živjele tri vrste mamuta.
– Tzv. južni mamut živio je u doba toplije klime pa nije trebao dlaku. Zahlađenje na sjevernoj polutki dovelo je do toga da su se iz južnih mamuta razvili stepski, a poslije i vunasti mamuti. Isprva su se dobro prilagodili životu u stepama i tundrama, no klimatske promjene krajem pleistocena, zatopljenje i širenje šuma, koje je dovelo do gubitka staništa i vegetacije kojom su se hranili, smanjili su njihov broj. Populacije su se rascjepkale i na kraju izumrle, a vjerojatno je – kazala je dr. Mauch Lenardić – tome kumovao i čovjek, koji ih je lovio.
Slučajno do ostataka
Kako bilo, vunasti mamut (Mammuthus primigenius), srodnik slona, tijekom pleistocenskih ledenih doba živio je, eto, i na području između Mure i Drave. Do nalaza fosilnih ostataka dolazilo se uglavnom slučajno, pa je tako zabilježeno da je Ivan Smolek iz Donje Dubrave pronašao fosilni nalaz vunastoga mamuta na nalazištu Legrad – Sabolićev kut. Zub fosilnoga surlaša vrste Mammut borsoni pronađen je pak u rudniku Jama Maj 3 nedaleko od sela Hlapičina. Izložba u Muzeju Međimurja u Čakovcu bit će otvorena do 31. ožujka 2025. godine.
FOTO Zovu je najmanjom katedralom na svijetu, a nalazi se u Hrvatskoj: Ovo je 11 zanimljivosti koje o njoj ne znate
