Jovanović: Kujundžić nema volje, želje ni znanja za konkretne reforme

SDP-ov Željko Jovanović, član saborskog Odbora za zdravstvo, ocijenio je danas kako ministar zdravstva Milan Kujundžić nema volje, želje ni znanja za konkretne reforme u smjeru osiguravanja fiskalno održivog zdravstvenog sustava. Tako tvrdi kako sanacijama i reformama koje je provela SDP-ova Vlada nisu samo vraćani naslijeđeni dugovi iz prethodne Vlade, nego se pokrivalo i naglo zakonsko skraćivanje rokova plaćanja, sa 180 na 60 dana, zbog čega je, tvrdi, "preko noći" oko 6 milijardi kuna obveza postalo dospjelo, i to u doba recesije, te zbog toga te sanacije (računovodstveno/matematički) nisu usporedive s drugim sanacijama.

- Ukupne obveze predstavljaju sve zaprimljene račune neke ustanove (i dospjele i nedospjele) te same po sebi ne predstavljaju problem (da ih nema značilo bi ili da su sva plaćanja avansna ili da ustanova uopće ne posluje) i već godinama su za cijelo javno zdravstvo na otprilike sličnoj razini (od oko 8 milijardi kuna) – problem (tj. kršenje zakona) predstavljaju „dospjele obveze“  koje za vrijeme aktualne Plenkovićeve Vlade kontinuirano rastu, usprkos rastućem gospodarstvu i rastućim prihodima HZZO-a, te usprkos nekoliko dodatnih „sanacija“ tijekom 2017. i 2018 – analizira Jovanović.

Podsjeća da su 31.12.2015. dospjele obveze cijelog zdravstva iznosile oko 2,5 milijardi kuna, od čega bolničkog sektora oko 1,9 milijardi kuna, a na 31.12.2018. dospjele obveze bolničkog sektora iznosile su oko 3 milijarde kuna, a s obzirom na to da je tijekom 2017. i 2018. iz Državnog proračuna (povrh prihoda od HZZO-a) za dugove bolnica uplaćeno još oko 1,7 milijardi kuna, to znači, naglašava, da su u protekle 3 godine HDZ-ovih Vlada javne bolnice u Hrvatskoj stvarale u prosjeku oko 77 milijuna kuna novog duga svaki mjesec. U pravilu, nastavlja, taj trend ubrzava, pa je u 2018. je bilo i preko 100 milijuna kuna rasta dospjelih obveza mjesečno.

- Financijski plan, proračun HZZO-a za 2019. iznosi gotovo 26 milijardi kuna i najveći je u povijesti, prvenstveno zbog povećanja stope obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji čine oko 82% svih prihoda HZZO-a, a usprkos tome dospjele obveze bolničkog sektora su u rujnu ove godine na rekordnoj razini od oko 4,3 milijardi kuna i čine oko 99% dospjelih obveza svih javnih zdravstvenih ustanova u RH. Protekle tri i pol godine, prihodi bolničkog sektora od HZZO-a kontinuirano rastu, ali rashodi stalno rastu još brže – dijelom zbog rasta troškova zaposlenih (zbog povećanja plaća izmjenama kolektivnog ugovora, ali i novog zapošljavanja), u prosjeku oko 4,5% godišnje – međutim, u istom razdoblju značajno brže rastu troškovi za lijekove, prosječno oko 20% godišnje, dok farmaceutska industrija (proizvođači i veledrogerije) uglavnom ističe kao cijene lijekova ne rastu ili čak padaju, što znači da raste potrošnja (količina), a istovremeno se liste čekanja ne smanjuju – nabraja Jovanović. 

Nedavno potpisane izmjene kolektivnog ugovora za zdravstvo, odnosno povećanje dodataka za 7%, neznatno će povećati plaće djelatnika, a osjetno će povećati rashode javnih zdravstvenih ustanova, nastavlja Jovanović dodavši kako istovremeno, zapravo nisu osigurana dodatna sredstva (HZZO je prošli tjedan malo povećao cijene usluga i „limite“ bolnicama, ali HZZO-u su ostali isti prihodi), pa je za očekivati jedino daljnji (još brži) rast dospjelih obveza.

- Nedavno najavljene mjere povećanja izdvajanja građana za zdravstvo (npr. mogućim rastom cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja) su ne samo bezobrazne, s obzirom na razinu (ne)dostupnosti zdravstvene zaštite za većinu građana, već same po sebi neće postići ništa bez dodatnih reformskih mjera koje bi omogućile da se ta dodatna sredstva doista učinkovitije iskoriste za pružanje više i bolje zdravstvene zaštite građanima i povećanje zadovoljstva djelatnika u zdravstvu – za to bi, samo s „tehničkog“ aspekta, trebalo promijeniti barem: sustav participacija; sustav plaćanja bolnica; sustav plaćanja/nagrađivanja djelatnika; sustav nabave lijekova; sustav kontrole troškova itd., a većina od tih bazičnih mjera nisu čak ni u najavi, a kamoli u pripremi ili provedbi – stoga bi svako dodatno „dolijevanje“ novaca u ovako „vođeno“ zdravstvo, trenutno značilo samo dodatni odljev tih sredstava u ruke nekih dobavljača i „navikavanje“ sustava na još veću neučinkovitost – zaključuje SDP-ov Željko Jovanović.