Tko će zasjesti na čelo EU

Juncker: Pobijedili smo – tražim mandat!

Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Jean-Claude Juncker
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Martin Schulz
26.05.2014.
u 21:00
Premijeri V. Britanije i Mađarske obznanili su da se protive nominiranju Junckera, a i većina je ostalih protiv sustava "špicenkandidata"
Pogledaj originalni članak

Rezultati su jasno pokazali da je Europska pučka stranka (EPP) pobjednik ovih izbora i, s obzirom na to, smatram da su stvoreni svi preduvjeti da dobijem mandat za sastavljanje sljedećeg saziva Europske komisije – objavio je danas Jean-Claude Juncker, bivši premijer Luksemburga, bivši predsjednik eurogrupe i predizborni "špicenkandidat", odnosno nositelj svih lista europskih pučana u svim zemljama EU.

– U sljedećim danima i tjednima moramo raspravljati ne samo o dužnostima i imenovanjima nego i o dubokoj suštini, a ja sam spreman razgovarati o suštini ponajprije sa Strankom europskih socijalista (PES) jer ne postoji većina izvan tzv. velike koalicije – dodao je Juncker.

Možda netko treći

Zbog porasta broja protivnika EU, koji su svi zajedno osvojili oko 17 posto EP-a, demokršćani i socijaldemokrati upućeni su na stvaranje velike koalicije, no unatoč brojkama koje pokazuju relativnu većinu EPP-ovih zastupnika i Junckerovim smirenim uvjeravanjima da on jedini ima pravo prvenstva u nominaciji za predsjednika Europske komisije, iz tabora socijalista stižu najave da neće tako lako pristati na Junckerov scenarij.

– Juncker će pokušati formirati većinu, ali i ja ću pokušati isto učiniti – rekao je Martin Schulz, socijalistički "špicenkandidat". Predsjednik PES-a Sergej Stanišev smatra da su pučani najveći gubitnici ovih europskih izbora jer su, premda ponovno imaju relativnu većinu, u odnosu na izbore 2009. izgubili 60-ak mjesta u domu od 751 mjesta.

Takve suprotstavljene izjave pokazuju da počinje "igra moći" između dviju stranaka desnog i lijevog centra, a tu igru dodatno komplicira i činjenica da, suprotno obećanjima koja su se čula u kampanji, novi predsjednik Europske komisije ne mora nužno biti nijedan od "špicenkandidata", ni Juncker ni Schulz, već netko sasvim treći koga nominira Europsko vijeće. U tom tijelu sjede premijeri i predsjednici 28 država EU i Lisabonski ugovor propisuje samo to da Europsko vijeće "uzima u obzir" rezultate izbora, što se može tumačiti na razne načine. Članovi Europskog vijeća okupljaju se večeras u Bruxellesu na neformalnoj večeri na kojoj će raspravljati o rezultatima izbora i nominaciji novog predsjednika EK, no premijeri Velike Britanije i Mađarske već su javno obznanili da se protive nominiranju Junckera. Diplomat jedne zemlje EU upoznat s razmišljanjima u Vijeću otkrio je u razgovoru za Večernji list da "gotovo svi premijeri, a ne samo dvojica koja su to glasno izrazila, nisu sretni zbog čitavog tog novog sustava 'špicenkandidata'".

– Ako su dvojica premijera jasno i glasno protiv, a velika većina ostalih potiho razmišlja na sličan način i ako u EP-u imate zbrku između pučana i socijalista koji se ne mogu složiti oko Junckera ili Schulza, onda se u takvoj situaciji otvara manevarski prostor za traženje nekog trećeg, tko se dosad nije formalno spominjao kao kandidat za predsjednika Komisije – kaže taj diplomat koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Lijepa akademska ideja

Odjednom mnogi diplomati iz raznih zemalja EU počinju govoriti da je ideja predizbornog nominiranja vodećih kandidata iz svake političke grupacije bila "lijepa akademska ideja, ali birači nisu zbog te ideje pohrlili na europske izbore". No zagovornici sustava "špicenkandidata" već tjednima ponavljaju da bi bilo kakvo odustajanje od unaprijed određenih kandidata te zakulisno nametanje nekog potpuno novog predstavljalo izigravanje povjerenja birača, kojima su svi u kampanji obećavali da prvi put imaju šansu posredno izabrati predsjednika Europske komisije. Na večeru lidera 28 zemalja EU dolazi i premijer Zoran Milanović, a neslužbeno se u Bruxellesu može čuti da je službeni Zagreb sklon tome da, ako dođe do toga da Europsko vijeće bira između Junckera i Schulza, podrži Schulza koji je prije nekoliko dana posjetio poplavljena područja u Hrvatskoj. Juncker nije posjetio Hrvatsku u svojoj predizbornoj kampanji.

Konstituirajuća sjednica EP-a održava se od 1. do 3. srpnja, a na sjednici od 14. do 17. srpnja Europski parlament trebao bi birati novog predsjednika Komisije. U rujnu će EP saslušavati kandidate za europske povjerenike koje će zatim izabrati u listopadu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

BA
bandido
22:19 26.05.2014.

uskoro ce crvena zvjezda natrag na vrh bundestaga a mandate ces odradit u sibirskom gulagu... do gorkog svrsetka.

CR
crniohhelo
13:50 27.05.2014.

Juncker, jedna slaba pobijeda, nema pobijednika, svi su izgubili, i sada ti traze mandat, Juncker jedan blijedi bez snage i energije i do sada na tolikim pozicijama bio da nema vise nikakvih novih ideja, on je do sada sve rekao, zato treba netko drugi netko tko ima nove ideje i dosta snage kod tih u EU - ji, blijedih lica kojima je samo njihova pozicija vazna i njihova mjesecna placa sve drugo ne interesira te,i zato neka kandidati sada traze u EU parlamentu za sebe vecinu glasova i tko ima vecinu glasova u parlamentu dali je to onda lijevi ili desni, Schulz ili Juncker, to budemo onda vidjeli za nekoliko dana.

VU
vulica
14:04 28.05.2014.

Istina je , Horvatin je izjavio da je do 16 sati na izbore izašlo 16 posto birača, dakle nemoguće je da je do 19 sati izašlo preko 25 posto. To je čista prijevara i laž, do 19 sati je izašlo 17,36 posto biraća i to je jedina istina. Politički kriminalci su takvu istu prijevaru napravili na referendumu za ulazak u europsku masonsku kaljužu . Tada je 960 000 nepostoječih ljudi bilo upisano u biračke spiskove. Dakle referendum o ulasku u europsku masonsku kaljužu nije uspio,daleko veći bro ljudi je glasao protiv ulaska nego za i tada su politički kriminalci ubacili nepostoječe .Hrvatsi politički bandit nas je prijevaro, nelegalno ugurao u europsku nelegalnu, neofašističku tvorevinu Uskok i državno odvjetništvo se moraju pozabaviti i jednom i drugom prijevarom. Ovime su politički kriminalci maksimalno pretjerali..Danas mnogi govore kako su u europski parlament uspjeli ući mnogi ekstremisti.U stvarnosti ekstremisi su tzv. europski lijevi i desni centar, ti kriminalci žele stvoriti unitaristićku europsku državu, negirajući suverenost europskih država i nacija Gospođa Le Pen sigurno nije ekstremista. Europska nelegalna masonska kaljuža mora crknuti.