Andrew Dalgleish:

'Kad je Boris Johnson 2016. došao u Zagreb, cijelim putem je govorio o Hrvatskoj...'

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva VB i Sjeverne Irske
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva VB i Sjeverne Irske
06.02.2020.
u 06:00
Britanski veleposlanik u Zagrebu govori o posljedicama Brexita i odnosima s Hrvatskom
Pogledaj originalni članak

Razgovor s britanskim veleposlanikom Andrewom Dalgleishom vodio sam dva dana prije Brexita, no ipak je započeo – nogometom i rock’n’rollom. Najprije nogomet. “Bio sam baš ljutit kad su Engleska i Hrvatska završile u istoj skupini na Europskom prvenstvu 2020. godine. Znate kako je bilo teško 2018., polufinale Hrvatska – Engleska, ne želite biti ambasador u toj situaciji”. A rock’n’roll? Pa 50 je godina od raspada Beatlesa. Dalgleishova prethodnika Iana Cliffa pitao sam jednom prilikom: “Beatlesi ili Rolling Stonesi?” Odgovorio je: “Rolling Stonesi”. No Dalgleish, na moje odobravanje, kaže: “Beatlesi.” “Imali su jedinstven zvuk. Odmah znate da su to oni. Takva raznovrsnost… ne postoje dvije pjesme koje su iste, svaka je drukčija. Uvijek imate taj ‘Beatles-začin’. Nemojte me pogrešno shvatiti, volim ja i Stonese, ali za mene su Beatlesi najbolji...”

Velika Britanija, nakon dugih pregovora s EU, ali još duljih unutar vlastitog parlamenta, konačno izlazi iz Europske unije. Mnogi predviđaju da će se to gospodarski loše odraziti na nju?

Iza nas su tri duge godine pregovora i to je dobar podsjetnik na to da demokracija nije uredna, da je demokracija neuredna. Moja zemlja ima demokraciju stotinama godina i to što smo vidjeli posljednje tri godine je demokracija na djelu. Tako da smo nakon tri godine neurednosti, neslaganja, napokon došli do točke na kojoj imamo dogovor. Napuštamo Europsku uniju i stvari će biti drukčije. U tome je cijela poanta. Bit će promjena, bit će i ekonomskih promjena, ali temelji gospodarstva Ujedinjenog Kraljevstva toliko su dobri da smo uvjereni kako ćemo gledati sjajnu novu budućnost na drukčiji način, ali angažirani globalno.

VIDEO Doček Brexita


Drugi efekt Brexita koji se predviđa jesu političke krize, naročito u odnosu Škotske i Sjeverne Irske prema Londonu. Očekuje li u tom smislu London novi referendum o odcjepljenju Škotske?

Škotska nacionalna stranka na izborima u siječnju osvojila je znatan broj mjesta u parlamentu. Ali bit je u tome što su ljudi iz Škotske već tražili i imali referendum o ostanku u Ujedinjenom Kraljevstvu ili o nezavisnoj Škotskoj. I tada su se političari složili, uključujući i trenutačnu škotsku premijerku, da je to bio referendum koji se događa jednom u životu. Nemate referendum koji se događa jednom u životu svake tri godine. Škotska premijerka zatražila je suglasnost od premijera Velike Britanije za još jedan referendum i on je rekao “ne”, odgovor je bio jasan. Ono što moramo učiniti sada jest usredotočiti se na budućnost i održati snažno Ujedinjeno Kraljevstvo koje je ujedinjeno, bez obzira na to jeste li glasali za ostanak ili za napuštanje iz EU. Sada napuštamo Europsku uniju kao rezultat demokracije i izradit ćemo nešto novo, ali sa snažnom državom.


Hoće li se kriza u Sjevernoj Irskoj produbiti s obzirom na to da je i polovica Sjevernih Iraca, kao i većina Škota, bila za ostanak unutar EU? Može li London ponuditi model koji će zadovoljiti sve Sjeverne Irce, a da ne dođe do novih lomova kakve smo gledali u doba snažne IRA-e?

Važna je stvar za Sjevernu Irsku da se nakon tri godine nefunkcioniranja lokalna sjevernoirska vlast sastala s premijerom Velike Britanije, državnim tajnikom Sjeverne Irske, irskom vladom te da su dogovorili način povratka izvršne vlasti u skupštinu. U tome leži budućnost Sjeverne Irske, u toj sposobnosti da vlada funkcionira u skladu sa Sporazumom na Veliki petak. Što se tiče EU, obje strane u pregovorima bile su vrlo oprezne kako bi osigurale da se ne dogodi ništa što bi moglo dovesti do ugrožavanja Sporazuma na Veliki petak. To je temelj stabilnosti Sjeverne Irske. Dok napuštamo Europsku uniju, dok gradimo buduće odnose, vrlo važna bit će stabilnost Sjeverne Irske za ljude koji tamo žive. I to je ono što se trenutačno događa – umjesto da se stvari raspadaju zbog Brexita, one se zapravo spajaju natrag – ne zbog Brexita, naravno, nego zbog odgovornosti svih koji nose odgovornost – i Skupština Sjeverne Irske ponovno funkcionira.


Što će biti s radnicima iz zemalja Europske unije koji su se zaposlili u Velikoj Britaniji? Otkako je Hrvatska ušla u EU, dosta je i Hrvata našlo posao u Velikoj Britaniji, kakva njih sudbina sada čeka?

Tisuće Hrvata koji žive u Velikoj Britaniji naši su prijatelji, susjedi, obitelj i oni su dobrodošli da ostanu. Cijelo vrijemo bili smo vrlo jasni kad je o tome riječ. Imamo plan boravišnog statusa, to je shema u kojoj smo rekli građanima EU, uključujući i hrvatske prijatelje – ako ste ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu i imate legalno prebivalište, onda morate slijediti ovaj proces i vaš će ostanak biti dobrodošao. Već smo imali 5300 zahtjeva od Hrvata za dobivanje boravišnog statusa tako da je jasno da oni žele ostati. Sveukupno, od građana EU primili smo 2,7 milijuna zahtjeva za boravišni status da ostanu u Velikoj Britaniji. Od tih 2,7 milijuna samo ih je šest odbijeno, što vam pokazuje da osjećamo koliko su snažni prijateljstvo i veze između britanskog naroda i europskih prijatelja. Slično tome, u Hrvatskoj je nešto više od 600 Britanaca koji ovdje stalno žive i hrvatska Vlada dala im je ista obećanja. Dakle, moraju se registrirati do kraja prosinca kako bi ovdje legalno boravili, a tada će imati pravo ostati, raditi i normalno nastaviti svoj život.


Kako će biti u budućnosti – hoće li se Hrvati i pod kojim uvjetima moći zapošljavati u Velikoj Britaniji?

To ćemo vidjeti. Poanta pregovora koje smo imali jest da smo napustili EU 31. siječnja i imamo prijelazni rok do kraja prosinca kako bismo pregovarali o budućnosti. Dakle, to je ono što slijedi i tada ćemo znati kakve biti mogućnosti da radnici odlaze i borave u drugim zemljama. Ali već imamo hrvatske tvrtke koje posluju u Velikoj Britaniji. Infobip, fantastična uspješna hrvatska tvrtka, otvorila je svoje globalno sjedište u Londonu. To je sjajan primjer hrvatsko-britanskog poslovanja koji se odvija preko granice tijekom cijelog razdoblja pregovora o Brexitu. Također, tvrtka Include, koja proizvodi solarne, pametne klupe koje imaju Wi-Fi vezu, također je otvorila ured u Londonu. Dakle, mislim da će britansko-hrvatske poslovne veze tek u budućnosti ojačati.


Dok svi prognoziraju da će Velika Britanija iz ove priče izaći politički i ekonomski slabija, premijer Johnson i njegova vlada uvjereni su da će zemlja iz ove priče izaći jača. Na čemu se temelji taj optimizam?

Mi smo peto najveće gospodarstvo na svijetu. Mi smo druga najveća ekonomija u Europi. Mi smo najveći pojedinačni europski pridonositelj u NATO.

Imamo jedne od najbolje opremljenih i najsposobnijih oružanih snaga na svijetu, mi smo jedna od dvije nuklearne sile u Europi. Atraktivni smo ulagačima. Norveški investicijski fond od 900 milijardi eura, najveći investicijski fond na svijetu, već je poručio da želi povećati svoja ulaganja u Veliku Britaniju. Dobivamo više izravnih stranih ulaganja od bilo koje druge zemlje EU. Postoji mnogo razloga zbog kojih možemo biti sigurni u budućnost naše zemlje.


Kakav će nakon Brexita biti odnos Velike Britanije i Hrvatske? Pamtimo ne baš sjajne odnose iz doba dok je Hrvatska pregovarala za ulazak u EU, ali i određenu renesansu odnosa otkako je Hrvatska u EU. Što će budućnost donijeti našim zemljama?

Rekao bih da odnosi između Velike Britanije i Hrvatske postaju sve bolji i bolji jer sve više radimo zajedno. Ne zaboravimo da smo tijekom trideset godina postojanja Hrvatske kao neovisne države većinu vremena uživali u našim odnosima, s tim da je jedno od nas bilo izvan EU, a jedno unutar njega. Imali smo gotovo sedam godina da smo obje istodobno u EU. Što će se dogoditi u budućnosti – jedan od nas bit će ponovno izvan, a jedan unutar EU.

Naša suradnja, primjerice bilateralna suradnja u obrani je izvanredna. Ali to radimo i multilateralno jer vrlo dobro surađujemo u NATO-u i UN-ovim misijama, što će se nastaviti i produbiti. Trgovinski odnos, moram biti iskren, prilično je loš, što znači da se može samo poboljšati. Britanci vole Hrvatsku. Otkad sam ovdje veleposlanik, svake godine imali smo 20 posto više turista koji dolaze u Hrvatsku. Ne mislim da će se to promijeniti. Zatim, imamo kulturne veze, toliko toga zajedničkoga što sam sa zadovoljstvom otkrio, puno stvari koje nas okupljaju i koje ne ovise o tome jeste li članica EU ili ne.


Zašto Velika Britanija ima tako malo investicija u Hrvatsku, za razliku od Njemačke i Austrije, a sada vidimo da je i Rusija sve zainteresiranija za Hrvatsku?

Bili bismo u krivu da kažemo da ovdje nema britanskih ulaganja, jer ih ima. Imamo British-American Tobacco koji je golem investitor u Hrvatskoj, imamo DS Smith, imamo rastući interes tvrtki koje uviđaju kakav nevjerojatan, kreativan i IT i matematički talent imaju Hrvati i koje istražuju mogućnosti tog tržišta. Mi trgujemo i ulažemo globalno već desetljećima, ali britanski investitori uvijek procjenjuju nekoliko čimbenika. Jedno je funkcionira li pravni sustav učinkovito i možemo li se na njega osloniti kada imamo problema, kakav je porezni sustav i je li predvidiv, kakva je razina korupcije u zemlji... Jesmo li u mogućnosti poslovati bez kršenja vlastitih zakona o korupciji koji vrijede i u inozemstvu? Kakva je radna snaga, jesu li pouzdani, jesu li obrazovani, kakav je zakon o radu... Postoji cijeli popis uvjeta koji će odlučiti o tome gdje treba ulagati i britanska su poduzeća spremna ići na globalnu razinu. Kad je u pitanju Hrvatska, postoji opći dojam da bi moglo biti poboljšanja na nekim područjima. A kad je poslovno okruženje takvo da se Britanci osjećaju ugodno u njemu, tamo će i biti. Postoji gomila britanskog kapitala koji čeka ulaganje, oni traže prilike širom svijeta, a moj je posao nastaviti istraživati mogućnosti. No bit ću iskren s britanskim tvrtkama i reći im da je vaš pravni sustav spor. Svi znamo da je tako. Bilo bi sjajno kad bi Hrvatska mogla ubrzati reformu pravnog sustava. To bi je učinilo privlačnijom mojim investitorima.


U Hrvatskoj ste ambasador već gotovo četiri godine. Što je bio fokus vašeg posla ovdje?

Mnogo se fokusiramo na biznis, ali i na političkoj, bilateralnoj diplomatskoj razini puno toga radimo zajedno. Već sam spomenuo obrambene veze. A tu je i sigurnosni odnos jer se Hrvatska i Velika Britanija brinu o prijetnjama našoj unutarnjoj sigurnosti. Fantastično surađujemo na toj razini dijeljenja informacija radeći jedni s drugima kako bismo spriječili da stvari krenu naopako.

VIDEO Engleskinje objašnjavaju zašto podržavaju Brexit

To je velik dio mog posla ovdje. Jasno je da mi je Brexit oduzimao puno vremena, ja sam ovamo stigao tri tjedna nakon referenduma. Ali to je sada iza nas, 31. siječnja je prošao pa sada mogu razgovarati malo više o stvarima koje su dosad dobile manje pozornosti. Uložio sam puno posla u područja obrane, sigurnosti, kulturnih odnosa, u mogućnosti razmjene informacija, upravljanje krizama. I osobno sam stvarno uživao u otkrivanju Hrvatske. Pod tim mislim da morate izaći izvan Zagreba. Moje prvo putovanje bilo je u Slavonski Brod, a onda sam išao do Vukovara, Osijeka, Bjelovara, Istre, Varaždina. Sve sam to radio prije nego što sam počeo uživati na obali i u primorju, Dubrovniku, Zadru, Splitu... I želim nastaviti s time jer upoznajem domaće ljude. Imam priliku vidjeti i djecu u školama i slušati ih kako sjajno govore engleski jezik, uživati u razgovoru s njima. Moj fokus bio je gdje god mislim da Velika Britanija i Hrvatska imaju nešto zajedničko.


Ovdje vam je i obitelj, supruga vam je Francuskinja, kako ste se “integrirali” u ovu malu zemlju? Jeste li se naviknuli na ljude, klimu, hranu...

Trebalo mi je otprilike cijela dva sata... Slušajte, hrana vam je odlična, vino je izvanredno, otkrio sam maslinovo ulje jer nisam znao da ga Hrvatska proizvodi. I ljudi su jako gostoljubivi. To je nešto što me se osobno dojmilo.

Nije samo to da su ljudi pristojni, nego stvarno žele da i vi volite Hrvatsku. I oni će se potruditi da vam pomognu otkriti koliko je Hrvatska lijepa. Ljudi su me zvali u svoje domove ne zato što sam britanski veleposlanik, nego zato što mi žele ponuditi lijep obrok i vino, upoznati me. Moja obitelj i ja izuzetno smo sretni što smo dobili priliku doći u Hrvatsku, raditi i živjeti u njoj i prihvatiti je kao drugi dom.


Jednom ste rekli da vas je u Hrvatskoj oduševilo sve osim birokracije. Možete li nam navesti nekoliko osnovnih razlika između birokracije u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, neke primjere iz kojih možemo naučiti kako poboljšati stvari?

Ne mislim da će biti veliko iznenađenje za čitatelje konstatacija da hrvatska birokracija zna biti frustrirajuća. U mnogim slučajevima čovjek se pita zašto je potrebno imati sve te pečate i papire. Mislim da bi sve tvrtke radile efikasnije kad bi bilo manje birokracije. To je tako svuda pa i u mojoj zemlji. Mi smo prošli kroz dugo razdoblje učenja kako smanjiti birokraciju da bismo manje opteretili poslovanje. Jedan od načina da se to učini je digitalizacija. Dakle, sada kada radite i kada surađujete s vladom, to ćete moći učiniti izravno putem interneta. Ne morate zakazivati sastanak, ne morate čekati u redu, to radite odmah na mreži. To je sjajno iz nekoliko razloga. Kao prvo, lakše je. Kao drugo, tako nema korupcije. Ne ovisite o dobroj volji druge osobe da biste mogli obaviti posao jer je to računalo, ne možete podmititi računalo. Digitalizacija je bila vrlo korisna u rješavanju problema korupcije i u Velikoj Britaniji, jer korupcije ima svuda. Dakle, ako imate digitalnu uslugu koja dobro funkcionira, riješili ste se raznih problema i smanjili ste birokraciju.


Premijer Johnson znao je dolaziti u Hrvatsku koja mu se očito sviđa i nagovarao je našu zemlju da ne ulazi u EU. Što mislite hoće li ponovno dolaziti ovamo na odmor?

Siguran sam da će se vratiti. Kad je posljednji put službeno posjetio Hrvatsku 2016. godine kao ministar vanjskih poslova, dočekao sam ga u zračnoj luci. Bili smo zajedno u automobilu od zračne luke do hotela i cijelim mi je putem govorio o Hrvatskoj. A trebalo je biti obrnuto jer ja sam ambasador, ja sam trebao njemu govoriti.

Ali ne, on je meni govorio o Hrvatskoj, govorio mi je koliko voli dingač, da je to najbolje vino u Europi, koliko je volio posjećivati otoke, voziti bicikl naokolo. Izuzetno je oduševljen Hrvatskom. A on zna da Hrvatsku njezin sadašnji posao, kao predsjedateljice EU, svrstava u sam vrh prioritetnih zemalja. On također zna za veliki bilateralni posao koji radimo. Kad god premijer želi doći u posjet Hrvatskoj, znam da će biti vrlo dobrodošao ovdje.

VIDEO Svađa brexitovaca s onima koji ga ne podržavaju

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.