Hrvati koji žive u Velikoj Britaniji mogu biti spokojni jer im se ništa značajno neće promijeniti nakon brexita 31. siječnja, izjavio je Hini britanski ministar za Europu Christopher Pincher.
Pincher očekuje da će Hrvatska kao predsjedavajuća EU-om "entuzijazmom i inovacijama" pridonijeti da London ostvari ambiciozan plan i do kraja godine dogovori se s Bruxellesom o budućim odnosima.
Naglasio je da je brexit samo "institucionalni" razvod s EU-om i da će Britanija osnažiti bilateralne odnose s članicama, uključujući Hrvatsku.
U Velikoj Britaniji radi ili studira oko 6000 Hrvata, uglavnom u Londonu, a u Hrvatskoj živi 600 Britanaca. Hrvatsku svake godine posjeti oko 900.000 britanskih turista.
Video: Brexit - prosvjed u Londonu
"Hrvati koji žive u Britaniji mogu se apsolutno osjećati sigurno. London je vaš dom, London će ostati vaš dom", rekao je Pincher Hini.
"Prvoga veljače neće se dogoditi nikakva važna promjena. Želimo da se europski građani koji žive i rade u Ujedinjenom Kraljevstvu i nakon 1. veljače osjećaju kao kod kuće", dodao je ministar koji je u četvrtak u Zagrebu s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o planu predsjedanja.
Prijave za stalni boravak do kraja lipnja 2021.
Velika Britanija će EU napustiti 31. siječnja, više od tri i pol godine otkad je većina od 52 posto građana izglasala izlazak iz bloka europskih država u kojem je bila od 1973.
No za nju će europska pravila vrijediti do kraja 2020. u sklopu prijelaznog razdoblja koje je dogovoreno da bi se ublažio brexit.
Žele li ostati u Britaniji, europski državljani moraju do kraja lipnja 2021. zatražiti status stalnog boravka (tzv. settled status).
To je do kraja prošle godine učinilo 2,7 milijuna od oko tri milijuna građana Unije, a odbijena su samo dva zahtjeva zbog kriminalne prošlosti podnositelja.
Oni koji dobiju stalni boravak neće imati fizički, nego digitalni dokument kojim će dokazivati pravo na ostanak u Britaniji.
Dva su razloga za to, kaže Pincher. "Digitalni se nikada ne može izgubiti, ali se može isprintati, a drugi je razlog stvar kulture Britanaca koji od 1952. nemaju osobne iskaznice".
Prijava se ispunjava na internetu i besplatna je, a u komunikaciju s europskim građanima koji u Britaniji žele ostati vlada je uložila devet milijuna funti.
London računa na "entuzijazam i inovativnost" Hrvatske
Brexit je, uz novi višegodišnji financijski okvir i mogućnosti proširenja Unije, jedan od glavnih izazova predsjedanja Vijećem EU-a koje je Hrvatska preuzela 1. siječnja.
Britanski premijer Boris Johnson uvjeren je da se sporazum o svim aspektima buduće suradnje s Unijom može zaključiti do kraja 2020., što u Bruxellesu smatraju upitnim.
No, Pincher tvrdi da je kraj godine realističan rok i vidi u tome važnu ulogu najmlađe članice Unije.
"Možemo li to postići? Da, možemo, uz pomoć Hrvatske, njezinog entuzijazma, inovacija možemo to učiniti", kaže britanski ministar.
"Gdje ima volje, ima i načina. Ako iskoristimo zamah iz posljednjih par mjeseci i vještine pregovaračkih timova...da, možemo imati sporazum do kraja 2020.", uvjeren je.
Uzor za buduće trgovinske odnose s EU-om London vidi u sporazumu između Unije i Kanade (CETA), a jednako važna mu je i sveobuhvatna suradnja s Unijom i s članicama pojedinačno.
Bilateralne veze s Hrvatskom ostaju snažne i bit će još snažnije, primjerice u multilateralnim organizacijama poput UN-a i NATO-a, OESS-a, Vijeću Europe, rekao je Pincher.
To se odnosi i na suradnju u sigurnosti, obrazovanju, gospodarstvu i zaštiti okoliša, dodao je ministar države koja će u studenome u Glasgowu biti domaćin UN-ove klimatske konferencije COP26.
"Napuštamo instituciju, a ne Europu. To je poruka koju želimo naglasiti", zaključio je Pincher.
Englezima treba poslati račun za sve troškove koje je hrvatski narod uložio u školovanje i edukaciju Hrvata koji rade kod njih. Dobili su gotove ljude, dobre radnike i znanstvenike, ljude europske provenijencije sa tisućljetnom kulturom koji mogu samo popraviti prosjek britanaca