Nedavno objavljeni izvještaj istraživačke agencije Europske unije Eurofond iznio je alarmantan podatak prema kojem je od 94 milijuna građana EU u dobi od 15 do 29 godina tijekom 2011. samo njih 34% bilo zaposleno. Struktura mladih nezaposlenih ono je što najviše zabrinjava, jer je tijekom proteklih pet kriznih godina naglo porastao broj mladih nezaposlenih koji se ne nalaze u procesu obrazovanja ili prakse sa 12% 2008. na preko 18% 2011. To naročito brine s obzirom da statistički gledano obrazovanje predstavlja najbolju branu protiv nezaposlenosti. Izvještaj ističe da je nezaposlenost mladih neiskorišteni potencijal što države članice na godišnjoj razini stoji 153 milijardi eura ili 1.2% BDP-a. S obzirom da se kriza različito odrazila na ekonomije država članica EU ne treba čuditi da intenzitet ovog problema znatno varira među pojedinim državama. Tako dok je primjerice u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Bugarskoj nezaposleno preko 40% mladih, u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Luksemburgu njihova brojka manja je od 10%. Hrvatska je snažno pogođena nezaposlenošću mladih koja je prema podacima Eurostata za 2012. godinu iznosila 43%, te se u tom smislu postavlja pitanje kako će se ulazak u EU odraziti na mogućnost rješavanja ovog problema.
Zapošljavanje je jedna od politika koje se prvenstveno nalaze u nadležnosti država članica, te su ingerencije EU u ovom području ograničene. Unutar svojih kompetencija Europska komisija, svjesna važnosti ovog problema, u prosincu 2012. državama članicama predložila je razvijanje instrumenta tzv. Garancije za mlade (eng. Youth Guarantee). Riječ je o ideji izgradnje sustava na razini država članica koji bi osigurao da se svakoj mladoj osobi do 25 godina ponudi kvalitetan posao, šansa za nastavak obrazovanja ili stručna praksa i to unutar četiri mjeseca od kad je postala nezaposlena ili završila formalno obrazovanje. Slični sustavi dali su vrlo dobre rezultate u Austriji i Finskoj, te ih se sada nastoji proširiti i u drugim državama članicama. Urgentnost problema prepoznata je i tijekom pregovora o proračunu EU za razdoblje 2014-2020 kada su se u veljači 2013. države članice složile izdvojiti 6 milijardi eura za razvoj tzv. Inicijative za zapošljavanje mladih (eng. Youth Employment Initiative). Taj program fokusirat će se na integriranje mladih u tržište rada u regijama EU gdje je njihova nezaposlenost viša od 25%.
Ipak, navedeni programi sami po sebi neće moći riješiti gorući problem nezaposlenosti mladih koji zahtjeva dublje propitivanje nacionalnih politika zapošljavanja i njihovu prilagodbu novonastalim uvjetima. U tom smislu László Andor, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju u više je navrata istaknuo da liberalizacija radnog zakonodavstva ne može sama po sebi riješiti problem nezaposlenosti mladih i opće populacije. Andor ističe da treba stimulirati zapošljavanje putem smanjivanja poreznog opterećenja rada te većeg oporezivanja kapitalnih dobitaka i imovine. Nadalje, naknade za nezaposlenost potrebno je vezati za osposobljavanje i aktivno traženje zaposlenja. Potrebno je unaprijediti sustave informiranja o mogućnostima zapošljavanja u inozemstvu, jer u brojnim državama članicama postoje tisuće radnih mjesta koja zbog nezadovoljavajuće ponude ostaju nepopunjena. Andor poziva na implementaciju mjera za povećanje produktivnosti kao bitnog faktora kod smanjivanja nezaposlenosti, veća izdavanja za stjecanje novih vještina, razvijanje programa inkluzije ranjivih skupina stanovništva, te na povećanje sredstava Europskog socijalnog fonda iz kojeg države članice mogu financirati projekte za poticanje zapošljavanja.
Redefiniranje nacionalnih politika zapošljavanja na tragu zaključaka povjerenika Andora predstavlja zadatak kojim će se EU u nadolazećem razdoblju vrlo intenzivno baviti. Hrvatska će kao država članica biti u prilici da uz financijsku i stručnu pomoć od strane institucija Unije i drugih država članica reformira nacionalnu politiku zapošljavanja i domaće tržište rada pri čemu će smanjivanje nezaposlenosti mladih sasvim sigurno predstavljati jedan od najvažnijih ciljeva.