Stranica autora: EEF/H.B.

Je li hrvatsko tržište rada zanimljivo stranim radnicima?

Dugoročno Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu iz drugih država članica, pa i šire, jer će jedino na taj način moći napredovati u uvjetima sve učestalijeg iseljavanja te negativnih demografskih trendova

Kriza i tržište rada

Kriza je povećala nestandardne oblike rada

Smatra se da je smanjivanje broja radnih sati u nekim industrijskim granama bio ključan doprinos u očuvanju brojnih radnih mjesta koja su se našla na udaru ekonomske krize, a rezultat krize je i značajno povećanje rada na određeno vrijeme

Na posao u EU

Kako najlakše pronaći posao u zemljama Europske unije

Na portalu EURES-a (www.ec.europa.eu) trenutačno je registrirano 700.000 slobodnih radnih mjesta, pretraživanje se može vršiti na 25 jezika, a godišnje se preko njega zaposli oko 50.000 ljudi

Tržište rada

Zapošljavanje u zemljama EU-a nakon 1. srpnja

S obzirom da je u državama članicama trenutno oko 1.300.000 slobodnih radnih mjesta ne čudi da brojni nezaposleni s nestrpljenjem očekuju ulazak u EU - iako će ulazak na neka tržišta rada ipak biti ograničen

Tržište rada

Kako će se ulazak u EU odraziti na nezaposlenost mladih?

U Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Bugarskoj nezaposleno je preko 40% mladih, dok je u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Luksemburgu njihova brojka manja je od 10%

3

Tržište rada u EU

Obrazovanje postaje ključno u borbi protiv nezaposlenosti

Potrebe za visokokvalificiranim radnicima u EU do 2020. povećat će se za 16 milijuna, a za niskokvalificiranim radnicima smanjiti za 12 milijuna

Demokracija u EU

Budućnost EU u rukama je građana

Građanska inicijativa omogućila je europskim građanima da sakupljanjem najmanje milijun potpisa iz barem sedam država članica upute Komisiji prijedlog za donošenje europskog zakonodavstva o nekom pitanju u njenoj nadležnosti

Hrvatska poljoprivre

Kakva je sudbina malih poljoprivrednih farmi

Preduvjet opstanka malih poljoprivrednih gospodarstava u EU jest specijalizacija

Poljoprivreda u EU

Zajednička poljoprivredna politika za razvoj hrvatske poljoprivrede

Cilj je Zajedničke poljoprivredne politike EU osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potrošače te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i očuvati ruralno nasljeđe

Agrarna politika EU

Poljoprivrednici će zadržati sličnu razinu izravnih plaćanja

Prije ulaska u EU poljoprivrednici su u novim državama članicama bili poznati kao veliki euroskeptici - danas međutim, u državama kao što su Mađarska, Poljska ili Slovačka poljoprivrednici se ubrajaju u najveće zagovornike EU