Devedesetih su bili druga najjača stranka u Hrvatskoj, iza HDZ-a, a 200. godine ulaze u Vladu s SDP-om. No, od stranačkog raskola HSLS se nikada nije oporavio. Donosimo pregled broja zastupnika HSLS-a u Saboru u svim sazivima Sabora...
HSLS je prvi put u Zastupnički dom Sabora ušao u drugom sazivu 1992. godine i to u velikom stilu. S 14 zastupnika (1 manjinac) stranka Dražena Budiše bila je druga po snazi, odmah iza HDZ-a. U tom sazivu bilo je ukupno 138 zastupnika.
I u trećem sazivu pod vodstvom Dražena Budiše i u jednom razdoblju Vlade Gotovca, HSLS s 12 zastupnika (od ukupno 127) ostaje druga stranka po broju mandata u parlamentu.
U četvrtom sazivu HSLS u koaliciji sa SDP-om dolazi 2000. godine na vlast i ulazi u Vladu. No, stranački raskol i izlazak iz Vlade početnih rekordnih 24 zastupnika do kraja mandata snizio je na 14 zastupnika.
U petom sazivu 2003. godine HSLS pada na samo dva saborska zastupnika. Na mjestu čelnika stranke u tom su se mandatu izmijenili Dražen Budiša, Ivan Čehok i Đurđa Adlešić.
U šestom sazivu HSLS 2007. godine osvaja dva mandata u Saboru, a 2009. godine za predsjednika je izabran Darinko Kosor.
Nakon što u sedmom sazivu HSLS ne uspijeva ući u Sabor, to im ponovno uspijeva 2015. godine u osmom sazivu kada su izabrani Darinko Kosor i Dario Hrebak.
U aktualnom, devetom sazivu Sabora HSLS predstavlja samo predsjednik Darinko Kosor.
Pogriješio je prvo Gotovac 1996. kada je na pritisak drugih tadašnjih opozicijskih čelnika odustao od stvaranja koalicijske vlade s HDZ-om. Da je to tada napravio, tada respektabilan i snažan HSLS mogao je u ogromnoj mjeri doprinijeti i demokratizaciji i ekonomskoj liberalizaciji u zemlji. Zemlja bi također izašla iz izolacije, te bismo 2004. ušli u EU. A izbjegli bismo i halapljivom vanjskom zaduživanju u režiji SDP-a i HNS-a nakon 2000. No popustio je ostatku tadašnje oporbe te se ostatak priče zna. Budiša je prvo utopio HSLS u Račanoj vladi, a potom je SDP-u omogućio da ga raskoli. Rezultat: nestanak HSLS-a.