Za američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednji su mjeseci bili vrlo turbulentni: najprije epidemija koronavirusa, pa ekonomska kriza te na kraju i dugotrajni prosvjedi protiv rasizma potaknuti ubojstvom Afroamerikanca Georgea Floyda. No, ovaj tjedan Vrhovni mu je sud opalio i dva vrlo snažna politička šamara koji mijenjaju političku kartu SAD-a.
Najprije je u ponedjeljak presudio da poslodavci nemaju pravo otpustiti osobu zato što je homoseksualna ili transseksualna, a zatim je u četvrtak suzbio pokušaje Trumpove administracije da djeci ilegalnih imigranata ukine pravo na rad u SAD-u. Zbog toga je u zemlji, zaključuju neki, Vrhovni sud preuzeo ovlasti donošenja odluka o najosjetljivijim pitanjima u politikama u kojima ne postoji konsenzus.
I Trumpov sudac bio ‘za’
U prvoj presudi, početkom ovog tjedna, koja je podigla mnogo prašine, Vrhovni je sud rekao da se zakoni o građanskim pravima usvojeni 1960-ih, koji brane diskriminaciju na temelju “rase, religije, nacionalnog podrijetla ili spola”, proširuju i na LGBT populaciju, odnosno na homoseksualne i transseksualne osobe. To znači da te osobe nitko nema pravo otpustiti, što je dosad bilo dopušteno u više od pola saveznih država. U dijelu njih već su vlasti zabranile takvu diskriminaciju. Aktivisti su godinama tražili da se odrednica zabrane diskriminacije prema spolu, odnosno rodu, proširi i na transseksualce i homoseksualce, a Vrhovni sud je sada to i učinio.
– To je velika pobjeda za LGBTQ jednakost. Odluka Vrhovnog suda da je zabranjeno otpustiti ljude jer su dio LGBTQ zajednice rezultat je desetljeća borbe za naša prava. Sud se napokon složio s većinom u našoj zemlji koja zna da je diskriminacija protiv LGBTQ osoba nepoštena i protuzakonita – prenosi Washington Post riječi aktivista Jamesa Essexa.
Te su novine istodobno ocijenile da se radi o “jednoj od velikih sudskih odluka tijekom ovog mandata”. Žalbu na Vrhovnom sudu pokrenula su dvojica homoseksualaca koji su se žalili da su otpušteni zbog svoje spolne orijentacije. Gerald Bostock, po čijem je prezimenu kolokvijalno postala poznata i presuda u ponedjeljak, tvrdi da je otpušten iz vladina programa pomoći napuštenoj djeci jer se pridružio gej-ligi u softbolu. No, čini se da se ne radi o konsenzualnoj odluci, već ona ima i protivnike.
Slično kao i u Hrvatskoj, neki su konzervativci skeptični prema tome da se sudska vlast miješa u odluke koje su pod ingerencijom odabranih dužnosnika, pogotovo onih u Kongresu. To ne misle samo konzervativni analitičari, već primjerice i sudac Samuel A. Alito Jr. koji je bio protiv odluke te je objavio odvojeno mišljenje, rekavši da se sudska odluka može nazvati samo jednim imenom: zakonodavstvom. Zanimljivo je stoga što je konzervativni sudac Neil Gorsuch, jedan od Trumpovih odabranika u Vrhovni sud, bio za tu sudsku odluku zbog čega je naišao na brojne osude drugih konzervativaca.
“Pucali su nam u lice”
No, druga odluka Vrhovnog suda, donesena prekjučer, još je više razgnjevila američkog predsjednika. Vrhovni sud odbio je Trumpov prijedlog da se ukine program zaštite djece ilegalnih imigranata. Naime, administracija Baracka Obame donijela je 2012. odredbu kojom se dopušta djeci ilegalnih imigranata, koju su njihovi roditelji doveli u SAD kao maloljetnike, da steknu pravo na rad. Tu skupinu ljudi, koji nemaju pravo na državljanstvo jer su njihovi roditelji ilegalni imigranti, ali im je Obamina administracija dala dozvolu da se trajno nastane i zaposle u SAD-u, Amerikanci zovu “sanjarima” (“Dreamers”).
Trump, žestoki protivnik ilegalne imigracije, želio je ukinuti zaštitu koju su “sanjari” imali prema Obaminu zakonu. Vrhovni sud mu je to prekjučer onemogućio. Predsjednik je zato rekao su te dvije odluke kao “pucnjevi sačmarice u lica onih koji sami sebe ponosno nazivaju konzervativcima i republikancima” te je toj populaciji poručio da glasaju za njega na izborima u studenome jer predsjednik nominira suce Vrhovnog suda. Borba oko kontrole tog tijela, sudaca od kojih se i očekuje velika ideološka opredijeljenost, a koji se biraju kada jedan od devetero sudaca ode u mirovinu ili pak premine, tako je već godinama argument kandidata za predsjednika prema svojim biračima.
“Možda nisam vaš prvi odabir, ali ako ne glasate za mene, druga strana imenovat će suce Vrhovnog suda i ideološki mijenjati zemlju”, može se sažeti taj apel. No, kao što pokazuje slučaj Gorsucha u slučaju Bostock, kao i konzervativca Johna Robertsa koji je u obje odluke glasao zajedno s liberalnim kolegama, suci ne glasaju uvijek u skladu s njihovom pretpostavljenom ideologijom. Prekjučer je Trump doživio još jedan udarac: konzervativni Fox News objavio je anketu prema kojoj bi, da se danas održavaju izbori, za Trumpa glasalo 38% ispitanika, a za njegova protukandidata Joea Bidena 50%. Tih 12% razlike, piše Fox News, četiri je posto više nego mjesec prije.
Ako kažete da je takva politika bila dozvoljena u više od pola država do sada, kakve to veze ima s Trumpom?