Ministri obrane zemalja saveznica NATO-a započeli su jučer dvodnevnu videokonferenciju, na kojoj najviše interesa, barem medijskog, izaziva ono što nije bilo planirano na dnevnom redu, umjesto onoga što jest bilo planirano: formalno su teme uloga NATO-a u suzbijanju pandemije koronavirusa, jačanje otpornosti, misija i operacija, ali neformalno najvažnija tema je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju dijela američkih vojnika iz Njemačke.
Najveća baza Ramstein
– Sjedinjene Države jasno su dale do znanja da još nije odlučeno kako će točno i kada ta odluka biti implementirana. Stoga mislim da je važno da sada u NATO-u povedemo dijalog o tome pitanju. Radi se o bilateralnom sporazumu između SAD-a i Njemačke, ali naravno da je to pitanje važno za cijeli savez – rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Predsjednik Trump potvrdio je u ponedjeljak u Bijeloj kući da planira smanjiti broj američkih vojnika u Njemačkoj za 9000, s ukupno 34 tisuće na 25 tisuća. Kao razlog je naveo svoj omiljeni argument. Njemačka ne izdvaja dva posto svog BDP-a za obranu, što je cilj zacrtan u NATO-u 2014., s rokom do 2024. da se taj cilj dosegne, ali Trump smatra da je taj cilj davno trebalo dosegnuti i tumači kako zemlje koje ga ne dosežu zapravo “duguju” novac NATO-u, premda to nije točno. Riječ je o izdvajanjima država za svoje oružane snage, nije riječ o tome da države plaćaju u nekakvu zajedničku NATO-ovu blagajnu.
– Kao što znate, Njemačka je delinkvent koji zanemaruje dužnost plaćanja prema NATO-u. Duguje NATO-u milijarde. Zašto bismo mi trebali raditi to što radimo ako ona ne plaća? Smanjit ćemo broj naših vojnika na 25 tisuća pa ćemo vidjeti što će se dogoditi – izjavio je američki predsjednik.
Nakon te izjave, Stoltenberg i Trump odmah su razgovarali telefonski. A sastanak ministara obrane, koji je bio planiran puno prije (i trebao se zapravo održati u Tirani, ali je koronavirus sve prebacio na sigurnu videokonferenciju), postao je opterećen tom temom. Zasad, čini se, mnogi se tješe time da nije odlučeno kad i kako se ima dogoditi to povlačenje, da Trumpove riječi još uvijek ne znače i stvarna djela. U tome neki vide mogućnost da se ipak to ne provede do predsjedničkih izbora u SAD-u u studenome. No, to su možda nadobudna razmišljanja. Jedni drugi saveznici, Poljaci, također imaju svoju nadu za koju misle da bi se mogla ostvariti u novim okolnostima najavljenog povlačenja 9000 američkih vojnika iz Njemačke: Poljska, naime, želi na svom teritoriju ugostiti stalnu američku bazu. U Poljskoj su, doduše, odnedavno smješteni američki i drugi saveznički vojnici, u manjem dijelu i hrvatski, u sklopu NATO-ove ojačane prednje prisutnosti (EFP).
Ali to je samo privremeno, a stalne američke baze su nešto drugo, ozbiljnije, često praćene i raspoređivanjem nuklearnog naoružanja. Upravo zbog mogućeg pomicanja nuklearnog oružja iz Njemačke na istok takva bi odluka imala puno dublje geopolitičke konotacije i u odnosima s Rusijom. Poljski predsjednik Andrzej Duda već dvije godine lobira za ideju smještanja američkih vojnika u stalnoj bazi u Poljskoj, koju bi poljska vlada sagradila i financirala s dvije milijarde dolara. Baza bi se čak mogla zvati “Fort Trump”, predložio je Duda. Američka veleposlanica u Poljskoj Georgette Mosbacher prošli je tjedan napisala da se pregovori o tome još vode, da ideja nije zamrla. Izvori iz NATO-a, pa i iz Njemačke, tvrde da ih američki partneri nisu unaprijed upoznali s Trumpovom javnom najavom povlačenja dijela američkih trupa iz Njemačke.
Osim oko 34 tisuća vojnika, u američkim bazama u Njemačkoj radi još 17 tisuća američkih javnih službenika vezanih uz oružane snage. Najveća je zrakoplovna baza u Ramsteinu, koja služi kao sjecište za operacije na Bliskom istoku, sve do Afganistana, i za operacije u Africi. Velika američka vojna bolnica nalazi se u Landstuhlu. Zapovjedni centri za operacije u Africi i Europi nalaze se u Wiesbadenu i Stuttgartu. Ogroman vojni poligon nalazi se u Grafenwöhru. A američki borbeni zrakoplovi F-16 smješteni su u Spangdahlemu. Amerikanci su na održavanje tih i drugih baza u Europi potrošili u 2019. oko 30 milijardi eura. Pravilo je u NATO-u da države koje šalju svoje vojnike u druge zemlje same snose trošak njihova slanja i boravka, tako da bi Trump teško mogao natjerati njemačku kancelarku Angelu Merkel da plaća dio tog računa za troškove američkih vojnika u Njemačkoj.
I Hrvatska u minusu
Kad Trump govori da Njemačka duguje milijarde, nije sasvim jasno na što misli. Ali Njemačka zaista zaostaje u dosezanju izdvajanja za svoju obranu u visini dva posto svog BDP-a. Prema dosadašnjoj računici, Nijemci taj cilj nisu planirali doseći prije 2031., iako je na summitu u Walesu dogovoreno (premda ne u obvezujućoj formi) da svi pokušaju doseći taj cilj do 2024. godine. No, sada je i prijetnja najveće globalne recesije od 1930-ih, nastala zbog koronavirusa, promijenila kalkulacije: države ulažu donedavno nezamislive iznose u spašavanje radnih mjesta i unatoč takvoj državnoj potrošnji svima prijeti recesija.
Pad BDP-a već je, kako javlja ZDF, zapravo prouzročio to da Njemačka u 2020. izdvaja za obranu 1,54 posto svog (palog) BDP-a, što je postotak koji je prije recesije planirala doseći tek 2024. Hrvatska je u studenome 2019. poslala NATO-u plan prema kojemu bi do 2024. došla do cilja i izdvajala 9,4 milijarde kuna godišnje za obranu, što je 2,7 milijardi kuna više nego što izdvaja sada. No, i ta je kalkulacija rađena prije koronakrize, a tada se planirala i nabava borbenih zrakoplova, od koje se u međuvremenu odustalo.
Pošteno od Trumpa , svako treba da plati svoje račune