Kako opreza nikad dovoljno, a ni korisnih informacija, donosimo vam kratak podsjetnik na sve opasnosti koje dolaze s ljetom i savjete kako ih izbjeći.
Vrućine su pogodne za razmnožavanje bakterija
Upravo zbog visokih temperatura, ali i visokog postotka vlage u zraku, tijekom ljetnih mjeseci naš je organizam izložen većem riziku od trovanja hranom, odnosno bakterijama koje se u ovim uvjetima brže razmnožavaju. U samo osam sati od jedne bakterije može se razviti nekoliko milijuna, a za dvanaest sati i nekoliko milijardi novih bakterija. Stoga, ako je hrana kontaminirana čak i vrlo malim brojem patogena i ako je preko noći ostavite izvan hladnjaka, već sljedećeg jutra bit će puna mikroorganizama koji će vam godišnji odmor pokvariti probavnim tegobama.
Bakterije unesene hranom u probavni sustav naseljavaju se u crijevnoj stijeni i tamo brzim umnožavanjem ili svojim toksinima razaraju naše stanice. Ponekad se toksini apsorbiraju te krvlju odlaze u druge organe, ometajući njihovu funkciju. Simptomi trovanja hranom, kao što su mučnina, proljev, povraćanje i grčevi u trbuhu, mogu se pojaviti nekoliko sati nakon jela, ili nekoliko dana, što ovisi o vrsti i količini bakterija.
Bakterije koje su najčešći uzročnici trovanja hranom ljeti
Najčešći uzročnik trovanja hranom je salmonela (Salmonella spp.), bakterija koja se razmnožava u nekim tipovima namirnica, a preživljava ako hrana nije pravilno termički obrađena. Namirnice koje su najčešće podložne kontaminaciji ovom bakterijom su mljeveno meso, nedovoljno pečeni, panirani, pohani odresci, sirovo mlijeko, jaja, proizvodi od sirovih jaja, poput krema za kolače (kremšnite, princes krafne i sl.), sladoledi, majoneze i jela u koja se dodaje majoneza (francuska salata) ili tartar umak.
Salmoneloza, odnosno trovanje salmonelom, može se kontaktom prenijeti na zdravu osobu, zbog čega je iznimno važno često pranje ruku, osobito prije jela i nakon toaleta.
Osim salmonele, prijeti nam i stafilokok (Staphylococcus aureus), bakterija koja najčešće kontaminira termički obrađenu hranu čuvanu u opasnoj temperaturnoj zoni (između 5°C i 60°C), mesne prerađevine i sladoled, u kojem osobito volimo uživati ljeti. Ova se bakterija često nalazi na otvorenim ranicama kože ili u sluznici nosa osoba koje pripremaju hranu, a kada dospije u namirnice stvara toksine koji su otporni na termičku obradu.
Nedovoljno termički obrađeno meso peradi, crveno meso, nepasterizirano mlijeko i netretirana voda mamac su i za kampilobakterije (Campylobacter spp.) koje se, iako se ne razmnožavaju u hrani, vrlo brzo razmnožavaju kada dospiju u naš probavni sustav. Stoga već nakon jednog zalogaja slabo kuhane piletine koja je kontaminirana ovom bakterijom možete osjetiti prve simptome kao što su grčevi u trbuhu i proljev.
Bakterija kojoj također možete biti izloženi je Escherichia coli, i to najčešće putem nedovoljno opranog sirovog voća i povrća, nedovoljno pečene mljevene govedine, nepasteriziranog mlijeka te kontaminirane vode. Zdrave odrasle osobe obično se oporave od ove infekcije u roku tjedan dana, dok kod djece može izazvati i komplikacije.
Kako spriječiti trovanje hranom?
Higijena prilikom pripreme i konzumacije hrane, temeljita termička obrada i njezino pravilno čuvanje jedini su načini kako možete spriječiti trovanje hranom. Prisutnost patogenih mikroorganizama u hrani ne uzrokuje uvijek promjenu boje, mirisa i okusa, stoga je ponekad teško procijeniti je li hrana kontaminirana. Evo kako se zaštititi.
Držite hranu u hladnjaku: Na putovanju je, kao i kod kuće, važno osigurati da hrana bude pravilno skladištena i kuhana. One namirnice koje morate držati na nižim temperaturama da biste spriječili njihovo kvarenje, kao što su meso, riba i mliječni proizvodi, uvijek čuvajte u hladnjacima ili prijenosnim hladnjacima s dovoljno ledenica. Temperatura u hladnjaku trebala bi biti do 5°C.
Termička obrada namirnica: Prilikom kuhanja hrane pazite da je termički obrađena na odgovarajućoj temperaturi – koristite termometar za hranu kako biste bili sigurni da je meso kuhano na najmanje 75°C.
Pripazite na križnu kontaminaciju: Izbjegavajte pripremu hrane koja se jede svježa, poput povrća, na istoj dasci i s istim priborom koji ste koristili za pripremu sirovog mesa. Također izbjegavajte kontakt sirove hrane s termički obrađenom hranom!
Koristite vodu provjerene kvalitete: Ako ste na destinaciji gdje je upitna kvaliteta pitke vode, konzumirajte isključivo onu koja je flaširana. Izbjegavajte i led od vode upitne kvalitete.
Perite voće i povrće: Temeljito perite sirovu hranu, voće, povrće i druge namirnice, koristeći zdravstveno ispravnu vodu.
Oprezno sa sladoledima: Pripazite da su industrijski sladoledi koje konzumirate pravilno skladišteni, na primjerenim temperaturama. Posebno pripazite na sladolede na kuglice koje možete kupiti u ugostiteljskim objektima.
Provjereni restorani: Jedite samo u provjerenim restoranima i budite oprezni kod konzumiranja ulične hrane. Ulični prodavači hrane nisu u mogućnosti u potpunosti se pridržavati istih standarda pripreme hrane kao restorani.
Higijena: Često perite ruke i uvijek sa sobom nosite dezinfekcijske vlažne maramice ili gelove.
Ako se ipak dogodi…
Ako se, bez obzira na vaš oprez, dogodi trovanje kontaminiranom hranom, važno je kvalitetno hidrirati organizam vodom ili rehidracijskim pripravcima koje možete pronaći u ljekarnama. Ako simptomi potraju dulje od 48 sati ili su vrlo ozbiljni, poput visoke temperature, krvi u stolici ili jakih bolova, odmah se obratite liječniku.
Za dodatne informacije i savjete, pratite kampanju Safe2Eat, koju provode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Uživajte u ljetu, pazite što i kako jedete i ostanite zdravi!
Sadržaj nastao u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane.