Macaklini su jedna od porodica guštera, iznimno su prilagodljivi, žive na raznim staništima i uglavnom su noćne životinje. Ono po čemu se još ističu jest moć prianjanja njihovih stopala koja tim gušterima omogućuje penjanje po okomitim zidovima i hodanja po stropu. S obzirom na to da je upravo ta mogućnost inspirirala izradu ljepljivih traka, po macaklinovu je stopalu nazvala i izvrsna knjiga Petera Forbesa. Ovaj svjetski bestseller s podnaslovom "Otkrijete zašto znanstvenici žele oponašati macaklinovo stopalo i kako nastaje nova znanost" u Hrvatskoj se može pročitati u izdanju Profila, a govori o – revoluciji.
Upravo tako stoji u opisu ove knjige uz objašnjenje da "znanstvenici, arhitekti i inženjeri otkidaju list iz knjige prirode i primjenjuju njegova svojstva, usavršavana tijekom milijun godina, na svijet koji je stvorio čovjek". – "Priroda" je jedna od divnih i krasnih riječi. Prirodno nešto učiniti, prepustiti se, biti u skladu s načelom koje prema nekim procjenama podržava život na ovome planetu više od pola milijarde godina – sve su prirodne (opet ta riječ) težnje. Razmislimo li o tome kako doista živimo – pomoću tehnologije – osjećamo se "neprirodno"; sve naše djelatnosti kao da podrazumijevaju prisiljavanje prirode na ono što ona inače nikada ne bi činila. Pribojavamo se da smo možda crna ovca među vrstama – prva koja je prekoračila granice prirodnoga – riječi su kojima Forbes čitatelje uvodi u knjigu, u kojoj zapravo na iznimno zanimljiv način povezuje prirodu i znanost i to kroz priču kako je priroda inspirirala znanost.
POVEZANI ČLANCI:
Piše on tako o tome kako je bodljikavi čičak nadahnuo Georgea de Mestrala da izumi čičak-traku, kako je oblik lista koji izlazi iz pupoljka doveo do izrade satelita na sunčev pogon, kako su znanstvenici nadahnuti listovima svetoga lotosa izradili prvi komad stakla koje se samo čisti te koja je sličnost između konzolnih mostova i kralježnice golemih sisavaca kao što je bizon. U opisu knjige stoji da autor zaključuje kako proučavajući biljke i životinje te izume prirode, kao što su macaklinova sposobnost hodanja po stropu ili pak svjetlost bez topline koju proizvodi krijesnica, znanstvenici fascinantnu i preciznu prirodnu tehnologiju zapravo primjenjuju u najnovijim znanstvenim dostignućima.
– Mnogi suvremeni znanstvenici vjeruju da je moguće premostiti jaz između ljudske i prirodne tehnologije. Bioinspiracija je nova znanost koja nastoji iskoristiti prirodna načela za stvaranje onoga što evoluciji nikada nije uspjelo. Težnja za postizanjem toga cilja stvorila je potrebu za razumijevanjem prirode na novoj razini – području malenih dimenzija koje ne samo da je potpuno nedostupno našem vidu nego je još manje od onoga što mogu prikazati i najbolji optički mikroskopi – piše u prvom poglavlju ove knjige autor koji je stekao obrazovanje kemičara te je radio u farmaceutskom i popularnoznanstvenom prirodoslovnom izdavaštvu dok je pisao za časopise kao što su New Scientist i World Medicine. U biografiji objavljenoj u sklopu knjige stoji da je pisao za Guardian, Independent, Financial Times i brojne druge medije, a specijalizirao se za odnos umjetnosti i znanosti.
Kao najveća prednost ove knjige izdvaja se lakoća kojom je pisana, ali i činjenica da ljude natjera da razmišljaju o svijetu koji ih okružuje na nov način. Nakon uvodnog poglavlja, iduća su posvećena nekim prirodnim specifičnostima koje su poslužile kao inspiracija znanosti te nose zanimljiva imena kao što su "Čistoća divnog indijskog lotosa", "Prirodni najlon", "Zalijepljen za strop", "Samoudruživanje molekula", "Kukci ne mogu letjeti"...
– Kad je Primo Levi postavio pitanje "Bi li svi filozofi i sve vojske svijeta mogli stvoriti tu malenu muhu?", vjerojatno mu nije bilo ni na kraj pameti da bi bilo koja vojska to uopće poželjela učiniti. Ali vojska to želi jer je muha čudo robotike, zahvaljujući svojoj sposobnosti da pod pravim kutom skrene na zrncu prašine, da lako lebdi i izbjegava zapreke. To je zračni lovac s divno razvijenom sposobnošću manevriranja – samo je jedan primjer koji navodi autor, a koji uistinu potiču sasvim drukčiji pogled na svijet.
VIDEO Erna: 'Pjesmu sam napisala prije par godina, mislim da je odlična za ovakvo natjecanje'
Macaklin ,u Dubrovniku znan kao tarantela, korisni je stvor. Jede kukce...komarce.. Odličan je penjač. U mom susjedstvu nitko ih ne dira. Dođu nam kao kućni ljubimci.