Mjesečno dobiva 80 mil. dolara prodajom nafte, krijumčarenjem kulturnim blagom i donacijama

Tzv. ISIS mjesečno dobiva oko 80 milijuna dolara i to prodajom nafte, krijumčarenjem kulturnim blagom i donacijama. Prema arapskim listovima Al Bayan i Al Jareeda, Libanonac sa sjedištem u Kuvajtu, Osama Khayyat, davao je logističku i financijsku potporu stvaranju tzv. kalifata.

Kupovao je oružje u Ukrajini, među kojim i rakete FN-6, kako je sam priznao nakon što je prije oko mjesec dana uhićen u Kuvajtu, te ga je plaćao preko kuvajtskih društava. Oružje je na prostore tzv. ISIS-a dolazilo preko Turske i Iraka.  Zajedno s Khayyatom uhićeni su još trojica Sirijanaca, jedan Egipčanin i jedan Kuvajtčanin, a traga se za još četvoricom s vrha te skupine. 

Preko Kuvajta su tekle sve financijske potpire džihadističkim skupinama. Premda su Sjedinjene Američke Države uvijek tražile od Kuvajta uvođenje transparentnosti u bankarskom poslovanju, država s Arapskog poluotoka nikada nije poslušala svoga saveznika. O načinu financiranja džihadista piše u današnjem broju list Corriere della Sera. Da u blagajne tzv. kalifata mjesečno stiže oko 80 milijuna dolara iznio je Ludovico Carlino, analitičar britanske kompanije koja publicira sve vezano za oružje i vojsku, „IHS Jane’s“, koji je autorom financijskog izvješća o džihadistima.

Osim od nafte, tzv. ISIS se „hrani“ otmicama, pljačkama banaka, ucjenama i trgovinom starina. Preko tzv. pomoći muslimanskoj braći, novce šalju i vrhovi Saudijske Arabije, kao i Katara, ali se skupljaju i u džamijama. Mediji pojedinih arapskih zemalja lansiraju međusobne optužbe o tome tko šalje novce u tzv. kalifat.  Egipatski Al Ahram i dnevni list Arapskih Emirata, Al Khaleej, optužuju Katar za financiranje tzv. ISIS-a, a libanonski sajtovi bliski Damasku optužuju saudijsku tajnu službu za pomaganje samozvanom kalifu Al Baghdadiju. Prije nekoliko dana je jordanski emir Hassan na francuskoj tv France24 kazao kako nema drugoga, osim zemalja Zaljeva tko financira Daesh. 

Donacije su visoke, po deset milijuna dolara, a irački sajt Annabà prenosi kako one idu i preko europski društava utemeljenih u tzv. zemljama rajem za poreze. Zašto dio islamskih država financira tzv. ISIS? Da bi se zaustavilo širenje utjecaja Irana na Srednjem istoku. Kuvajtski milijarder i bivši parlamentarac salafita Khaled Salman, u razgovoru s novinarkom Corriere della Sera, kazao je: „Zar ne vidite kako šijiti ubijaju djecu sunita u Siriji?“. Iran je jedina država s većinskim šijitskim stanovništvom. 

Sredstva se šalju preko mijenjačnica gdje je dovoljan samo jedan password, koji se šalje i preko WhatsAppa, za podizanje novca. Često se šalje i gotovina sustavom hawala, odnosno neformalnom mrežom temeljenom na povjerenju. Jednoj se osobi na jednoj strani svijeta donese novac, a druga osoba na drugoj strani svijeta iznos preda trećoj osobi. Nema nikakvog traga kolanju novca. Saudijska Arabija je polovicom prošle godine uvela strože kontrole nad računima na kojima se skupljaju dobrovoljni prilozi. Zbog toga se sve više upotrebljava sustav slanja novca na povjerenje, hawala. 

U pozadini rata između šijita i sunita (na vjerskom polju oko toga tko je pravi nasljednik Muhameda) su ekonomska pitanja. Saudijska Arabija spušta cijenu nafte, a to plaća unutarnjim restrikcijama, kako bi skupom postala nafta koju iz škriljca proizvodi SAD, inače njezin saveznik. No, Washington je iz Riada gledan negativnije od kada se približio Teheranu. Iran bi poslije ukidanja embarga mogao u ovoj godini znatno povećati proizvodnju nafte. Danas je cijena nafte 35 dolara po barilu, a prema nekim predviđanjima mogla bi pasti na samo 15 dolara. Koga bi takva cijena uništila? Iran, Saudijsku Arabiju, Rusiju ili SAD? Tzv. ISIS je i nekom vrstom produžene ruke ekonomske bitke do zadnje kapi nafte.  

>>Farmaceutska tvrtka zbog terorista promijenila ime

>>Irački premijer: Iskorijenit ćemo ISIL do kraja 2016. godine