Svaka takva priča počinje isto. Netko tko dobro zna kako iskoristiti rupe u zakonu, u “posao” uvuče cijelu grupu ljudi. A unutar te grupe, svatko zna što mu je posao. Krajnji je cilj domoći se većih svota novca i to tako da se država prevari neplaćanjem PDV-a. Pri tome se uvozi razna roba, a u posljednje vrijeme hit su skupocjeni, rabljeni automobili.
Upravo tim “poslom”, uvozom skupocjenih rabljenih automobila, bavila se i skupina hrvatskih i slovenskih državljana, koje je policija s obje strane granice, nakon gotovo jednogodišnjeg tajnog praćenja i prisluškivanja, uhitila početkom godine.
Uvezli 86 vozila
Pokazalo se da su od 2016. pa sve do uhićenja u siječnju 2019. iz zemalja EU u Hrvatsku uvozili skupocjene i rabljene automobile. Pri tome su izbjegavali plaćanje PDV-a, a USKOK i policija, nakon uhićenja osumnjičili su ih da su u tom periodu uvezli 86 vozila ta da su neplaćanjem poreza proračun oštetili za 17 milijuna kuna.
VIDEO Nevjerojatna reakcija vozača busa nakon što mu je dijete istrčalo na cestu
Riječ je bila o dobro organiziranom poslu u kojem je sudjelovao niz fiktivnih tvrtki. Ili tvrtki koje su osnovane samo zato da bi se prikrilo što se stvarno radi. U ovom slučaju, skupocjena vozila su se kupovala u Njemačkoj, “papirnato” uvozila preko Slovačke u Sloveniju, a zatim se prodavala krajnjim kupcima u Hrvatskoj. Da bi se to moglo napraviti, osnovane su tvrtke, u kojima su na direktorska mjesta postavljani ljudi, uglavnom slabijeg imovnog stanja.
Za njihove usluge plaćalo im se po nekoliko stotina eura, a za taj novac “direktori” su činili što im se kaže. Takav sustav korišten je kako bi se prikrilo da u Njemačkoj nije plaćen PDV. Umjesto plaćanja PDV-a, akteri ove priče, navodili su da se primjenjuje poseban postupak oporezivanja marže, odnosno da se porez obračunava samo na razliku između nabavne i prodajne cijene vozila, a ne na ukupnu cijenu isporučenog vozila.
Tako bi se izbjeglo i plaćanje trošarina jer bi se krivotvorila rješenja Carinske uprave o plaćanju posebnog poreza na motorna vozila. Krajnjim kupcima, koji često nisu znali da su sudjelovali u prijevari, mogla se ponuditi niža cijena vozila. I svi bi bili zadovoljni. Kupac jer je kupio vozilo po znatno nižoj cijeni, a prodavatelj jer je razliku nastalu neplaćanjem poreznih davanja mogao staviti u svoj džep. Zadovoljna nije mogla biti jedino država, kojoj je trebalo podosta vremena da shvati kako joj znatan novac gotovo svakodnevno klizi iz ruku. Odnosno proračuna.
Prevaranata kao što su ovi spomenuti na početku teksta, koji se bave ovakvim ili onakvim poreznim prijevarama, u posljednje je vrijeme sve više, pa tako USKOK i MUP svako malo izvijeste da su razotkrili neku od takvih grupa, koje su varajući na PDV-u državu oštetili za desetke milijuna kuna. Problem je prepoznala i Porezna uprava, koja je svojevremeno izdala i neku vrstu upozorenja u kojem građanima savjetuje kako da se ne postanu žrtva, odnosno osoba koja je, ne svojom voljom, uvučena u poreznu prijevaru. U tom svojevrsnom upozorenju, Porezna uprava istaknula je i najčešći način varanja na PDV-u.
Prema njima, porezne prijevare ovakvog tipa događaju se u trgovini na veliko, i to kod trgovine čeličnim armaturama i betonskim čelikom, kod trgovine šećerom i tekstilom. Porezne prevare događaju se i kod trgovine mobilnim uređajima i automobilima, a za svaki od tih pojavnih oblika Porezna uprava je objasnila i kako dolazi do prevare. Što se tiče automobila, priča počinje u onom trenutku kada neki porezni obveznik nabavi rabljene, mahom skupocjene automobile u EU da bi ih potom preprodao nekom hrvatskom trgovačkom društvu, uz veliku maržu.
Na izdanom računu prikazan je PDV od 25 posto, a trgovačko društvo u Hrvatskoj koje je kupilo automobil to koristi za odbijanje pretporeza te traži povrat PDV-a. Vozilo se potom ponovo preprodaje nekom u EU, a u papirima se iskazuje oslobađanje plaćanja od PDV-a. Društvo iz EU isti ili sljedeći dan vozilo preprodaje u RH, no stvar je u tome da je sve navedeno fiktivno jer vozilo niti u jednom trenutku nije napustilo teritorij Hrvatske.
Kada u tom prevarantskom kolopletu fiktivnih preprodaja novac za automobil bude uplaćen na račun tvrtke koja ga prodaje, direktor te tvrtke podiže novac te ga dijeli sa supočiniteljima ili ga koristi za troškove svog poslovanja. Na sličan način radi se i sa šećerom, tekstilom ili čeličnim armaturama, a ovo posljednje postalo je zanimljivo i istražiteljima koji su prije nekoliko mjeseci razotkrili dvije skupine koje su u tom “poslu” državu oštetile za oko 75 milijuna kuna.
Toliko je, naime, iznosio neplaćeni PDV, a ne treba zanemariti ni podatak da se u oba slučaja akteri prijevare sumnjiče da su u svoje džepove pospremili i po 10-ak milijuna kuna. Sofisticiran je to i dobro osmišljen način izvlačenja novca, a veći problem od toga jest što je policiji i poreznicima trebalo dosta vremena da shvate kako se zapravo pojavio novi oblik organiziranog kriminala.
Velika šteta za proračun
I to vrlo opasan za državu jer podaci jednog nedavno objavljenog istraživanja koje je naručio Europski parlament, pokazuju da Hrvatska godišnje zbog neplaćenog poreza gubi oko 3,5 milijardi eura, odnosno 26 milijardi kuna!? No nije Hrvatska po neplaćanju ili utaji poreza specifična. Sličnih problema imaju i ostale članice EU, pa spomenuto istraživanje Europskog parlamenta tako navodi da je ukupni porezni gubitak, zbog neplaćanja ili utaje poreza, u državama članicama EU godišnje iznosi oko 825 milijardi eura.
Zbog tih enormnih gubitaka po države i njihove ekonomije porezne prevare, pogotovo one na PDV-u, tako odnedavno i policija i carina i poreznici tretiraju kao sastavni dio organiziranog kriminala. S druge strane brojni stručnjaci upozoravaju da su, što se tiče poreznih prijevara, za veći dio zemalja EU najveći problem postale kružne prijevare.
Riječ je o tipu prijevara koje se odvijaju izrazito brzo, teško ih je uočiti, a kod njihova procesuiranja ima dosta problema, jer se nakon razotkrivene prijevare uglavnom ispostavi da se radi o fiktivnim društvima, koja naplaćuju fiktivne usluge ili trguju fiktivnom robom. Prema procjenama poreznih stručnjaka, direktna godišnja šteta od ovakve vrste prevara iznosi oko 100 milijardi eura, a Hrvatska sve do ulaska u EU nije imala iskustva u borbi protiv takve vrste kriminala.
I naravno, nije bila bogzna kako pripremljena i osposobljena za sprečavanje takve vrste kriminala. Stvari su se malo promijenile kada je sredinom 2015. osnovan tzv. porezni USKOK, odnosno Samostalni sektor za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija.
Riječ je o tijelu specijaliziranom za istraživanje kompliciranih poreznih prevara u kojima se vrte stotine milijuna kuna. Djelatnici poreznog USKOK-a, mahom ekonomisti po struci, prošli su specijalističku obuku u SAD-u, zemlji koja je vjerojatno prvak u proganjanju utajivača poreza. I imali su i imaju sjajne rezultate jer su od svog osnivanja polovicom 2015. do sredine 2018. razotkrili porezne prijevare kojima je državni proračun oštećen za oko 2,1 milijarde kuna. Istovremeno su otkrili i oko 350 milijuna kuna utajenog poreza te kazneno prijavili oko 400 osoba.
U financijskim istragama usko surađuju s USKOK-om pa su tako sudjelovali u razotkrivanju mutnih poslova Zdravka Mamića, Ivice Todorića te autotrgovaca s početka ovog teksta. Imali su i imaju bolje uspjehe od Porezne uprave, jer su svoje financijske istrage završavali i nekoliko mjeseci, pri tome počesto prateći trag novca diljem svijeta. S druge strane, za takve komplicirane financijske istrage Poreznoj su upravi trebale godine.
Naime, Poreznoj upravi za provođenje poreznog nadzora treba nalog, a sve da se nadzor i obavi u rekordnom roku, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, što je postupak znalo razvući i do dvije godine. A kada završi porezni nadzor konačno završi i izvješće dođe na tužiteljstvo radi možebitnog pokretanja istrage, počesto se dogodi da su tvrtke koje su bile pod nadzorom veće ugašene, dok je novac s računa počišćen.
Njemačka policija zaplijenila sportske automobile
Ovu vrstu prevare su izmislile zapadne zemlje još davno, a ako ćemo iskreno jako puno drugih načina koji su učinkovitiji od ovoga da se zataji ili opere novac. I još jednom moram ponoviti sve se to godinama radi u zapadnim zemljama .