"Susjede, možete li mi posuditi građevinska kolica?" ili: "Koliko ste platili ta transportna kolica?" Mogli bismo se kladiti da ovakva pitanja nikada niste čuli niti ste ih sami bilo kome uputili. A da vam se kojim nevjerojatnim slučajem netko ipak tako i obratio, sigurno biste ga u čudu gledali ne znajući što on to zapravo hoće. Kada bi vam pak pokazao na što ustvari misli, vjerojatno biste mu uzvratili: "Pa što ne kažeš da te zanimaju tačke pa da te čovjek razumije." Sve smo to napisali potaknuti reklamom jednog trgovačkog lanca koju se može vidjeti na malim ekranima, a u kojoj se kupci pozivaju da nabave – transportna kolica. I ako u tom trenutku ne gledate u ekran, već samo čujete glas koji čita reklamu, velika je vjerojatnost da uopće ne biste znali da se ta reklama odnosi na najobičnije tačke.
Protjerivanje riječi
Slično bi se ponovilo i kada biste posjetili internetsku stranicu istog trgovačkog lanca jer se i tamo iste te tačke navode kao – građevinska kolica. Znamo da se u nas neki žele praviti Englezima, dok se neki izvještačeno pozivaju na bečku školu, ali da će se najnormalnija i u narodu uvriježena te svima razumljiva hrvatska riječ zamjenjivati nekim otuđujućim administrativno-birokratskim izrazom, to je ipak previše. Čemu to? Pitali smo to i ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željka Jozića koji nam je, kada smo mu iznijeli ovaj primjer, rekao da je i sam iznenađen.
VEZANI ČLANCI:
– Zaista ne razumijem zašto bi "tačke" bile protjerane iz našeg jezika. Ne mogu znati izbacuje li neki trgovački lanac naziv "tačke" zato što misli da ta riječ možda ima veze sa srpskim jezikom. Ako to netko čini zbog toga, onda griješi jer je riječ "tačke" stara hrvatska riječ, potvrđena i u nekim od najstarijih hrvatskih rječnika, kao npr. u Gazofilaciju Ivana Belostenca napisanom u 17. stoljeću ili kod Dubrovčanina Joakima Stullija, autora najvećeg rječnika u povijesti starije hrvatske leksikografije koji ima gotovo pet tisuća stranica i u kojem se također nalazi potvrda za riječ "tačke". A i u povijesti hrvatske književnosti riječ "tačke" zabilježena je u djelima hrvatskih pisaca poput Eugena Kumičića, Janka Leskovara, Ivana Raosa, Alojza Majetića i drugih – kazao nam je Jozić, dodajući da se u sveukupnosti dijalekata hrvatskog jezika osim riječi "tačke" nalaze i drugi nazivi – "kariola" (u priobalnom području naše zemlje), "kolica" (najčešće u Slavoniji"), "tragače", "šukare"...
Jezično pomodarstvo
– Sve su to narodni nazivi za tačke. Ima i zanimljivost, u njemačko-srpskom rječniku Milana Popovića pojam "tačke" naveden je kao pojam koji se upotrebljava u Hrvatskoj. Hrvatska jezična riznica iznimno je bogata i ima dugu tradiciju, ali se, nažalost, vrlo često iz neznanja rado odričemo izvorno hrvatskih riječi. Često se događalo da su iz te hrvatske jezične riznice u srpski rječnik ulazile izvorno hrvatske riječi koje Srbi svojataju, a mi onda prihvaćamo njihovu kvaziargumentaciju odričući se time riječi iz vlastitog jezika – pojasnio je Jozić, domećući kako, izražavajući se jezikom, također govorimo nešto o sebi.
– Ima oko nas dosta pomodarstva jer se neki služe riječima stranog porijekla misleći kako time ostavljaju dojam da su školovaniji i pametniji. Možda i trgovački lanci žele odaslati dojam neke više razine umjesto da se služe normalnim narodnim jezikom – zaključuje Jozić.
VIDEO Još 4 zemlje nisu priznale Hrvatsku. Znate li koje?
Mene više živcira briselska novogovorna izmišljotina: korištenje riječi "izazov(i)"; umjesto riječi "problem(i)!! Pa ćete čuti: Pred nama su novi izazovi... ili To je bilo izazovno i sl. Samo poslušajte političare...