Čitalačka pismenost bila je glavno ispitno područje ovogodišnjeg PISA ispitivanja, a Hrvatska je po rezultatima 15-godišnjih učenika osvojila 29. mjesto, iza slovenskih učenika, a ispred austrijskih, talijanskih, mađarskih, izraelskih vršnjaka. Rezultati su za naše učenike poražavajući - dodan nam je epitet ispodprosječni. Naime, ispit čitalačke pismenosti svodi se na puko čitanje i razumijevanje, nije usredotočen na školske kurikule i reprodukciju usvojenih znanja.
PISA pri testiranju ujedno od učenika prikuplja i podatke o individualnim, školskim i sistemskim čimbenicima koji objašnjavaju odnose između učeničkih postignuća i demografskih, socijalnih, ekonomskih i obrazovnih varijabli. A Hrvatska je po tim istraživanjima dobila i više nego jasan naputak - i za nastavnike i za predvodnike obrazovne politike. Naime, PISA je nedvosmisleno istaknula važnost profesora i njihove kvalitete rada jer znatno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti u Hrvatskoj postižu oni koje su nastavnici češće poticali da iznesu svoje mišljenje vezano uz pročitani tekst, da budu aktivno uključeni te da povežu pročitano sa svojim životom i informacijama koje već imaju, oni učenici koji su trebali čitati više stranica za nastavu hrvatskog jezika, oni učenici kod kojih je na satima hrvatskoga jezika bolja disciplina te na kojima nastavnik jasno postavlja ciljeve učenja i provjerava jesu li učenici razumjeli gradivo, kao i oni 15-godišnjaci koji su sami procijenili da nastavnik voli poučavati i da voli tumačiti gradivo.
Gotovo 40 posto hrvatskih učenika nikad ne čita iz zadovoljstva. Četvrtina učenika iz zadovoljstva čita 30 ili manje minuta dnevno, a učenika koji čitaju između 30 minuta i sat vremena dnevno je 17 posto. Nešto više od trećine 15-godišnjih učenika čita knjige u tiskanom obliku, otprilike petina čita knjige u digitalnom obliku, a oko 15 posto ih čita podjednako u oba formata.
Samo oni 15-godišnjaci potaknuti na čitanje u osnovnoj školi, u srednjoj školi postižu bolje rezultate - razumiju pročitani sadržaj što je ključna kompetencija i za svladavanje gradiva u svim ostalim predmetima.
Knjige ne čitaju iz zadovoljstva
Gotovo 40% hrvatskih 15-godišnjaka nikad ne čita iz zadovoljstva. Četvrtina učenika iz zadovoljstva čita 30 minuta dnevno, a 17 posto učenika čita između 30 minuta i sat vremena dnevno
Svaki osmi dječak želi biti liječnik
Otprilike jedna od tri najuspješnije djevojčice te jedan od osam najuspješnijih dječaka očekuje da će imati zanimanje u području
zdravstva
11 % dječaka i jedan posto djevojčica u Hrvatskoj očekuje da će imati neko od zanimanja u informacijsko-komunika-
cijskim tehnologijama
18 % hrvatskih učenika u dobi od 15 godina izjavili su da su bili žrtve vršnjačkog nasilja, i to po nekoliko puta mjesečno!
2 posto siromašnih učenika - najbolji
Deset posto hrvatskih 15-godišnjaka boljeg socioekonomskog statusa i samo 2% učenika lošijeg socioekonomskog statusa dosegli su visoke razine čitalačke pismenosti u posljednjem ciklusu PISA
Zbog lošeg statusa - neće na fakultet
U Hrvatskoj jedan od tri učenika lošijeg socioekonomskog statusa, a koji je ipak ostvario visoku razinu pismenosti, ne očekuje da će završiti visoko obrazovanje
47 % hrvatskih učenika slaže se ili potpuno slaže da se 15-godišnjaci brinu što će drugi misliti o njima ako u nečemu ne uspiju
Žele do tridesete raditi kao inženjeri
Jedan od pet dječaka i jedna od šest 15-godišnjih djevojčica u Hrvatskoj očekuje da će s 30 godina raditi kao inženjer ili stručnjak u području prirodnih znanosti
Najbolji na ispitu ne markiraju
Učenici koji cijene školu i koji ostvaruju viši rezultat u čitalačkoj pismenosti manje neopravdano izostaju iz škole
76 % hrvatskih učenika izjavilo je da su zadovoljni svojim životom (učenici koji su dali ocjenu od 7 do 10 na skali zadovoljstva)
5 % hrvatskih učenika izjavilo je da se uvijek osjećaju tužnima. To navodi na zaključak da su bili žrtve vršnjačkog nasilja
26 % naših učenika izjavilo je da na svakom satu hrvatskoga nastavnik treba čekati dugo da se učenici umire
Dnevno su četiri sata na internetu
Digitalne uređaje najčešće koriste za dopisivanje na chatu, a dnevno u prosjeku provedu i do četiri sata na internetu (vikendom i do šest sati)
Izlaz iz teških situacija
89% učenika slaže se ili potpuno slaže da obično mogu pronaći izlaz iz teških situacija (prosjek OECD-a iznosi 84%)
Za čitanje treba imati slobodnog vremena, nažalost hr. djeca ga imaju sve manje. Jedan 15-godišnjak u prosjeku ima 7-8 šk. h dnevno, na putovanje do škole i natrag izgubi u prosjeku 3 h, kad dođe doma neka samo pola sata posveti svakom predmetu koji je taj dan imao, za učenju, pisanju zadaće, izradi plakata, prezentacija ( a, svi znamo da je nemoguće odraditi u tom kratkom vremenu) , dolazimo do min. 15 h dnevno potrošenih na školu i učenje a, dan još uvijek ima samo 24 h,....iI onda se čudimo što djeca malo čitaju ili nemaju volje za čitanje. Nabijte im gospodo još više gluposti i nepotrebnih informacija na leđa pa se i dalje čudite jer lakše se zgražati nego logički razmišljati. Suma sumarum, kakav obrazovni sustav i nastavni kurikulum još su nam Pisa testovi savršeni.