Poruke koje dolaze dužnicima iz HNB-a ovih dana podsjećaju na latinsku izreku dvosmislene proročice Pitije „Ibis redibis numquam in bello peribis“ („Ići ćeš vratiti se nećeš u ratu poginuti“). Značenje (i sudbina) ovise o tome kamo se stavi – zarez. Je li guverner HNB-a Boris Vujčić odlučio pomaknuti zarez nakon reakcije državnog vrha ili pritiska onih koje nadzire jer kreditiranje poduzeća pada, možemo samo nagađati (što drugo i preostaje nakon pitijskih poruka) s obzirom na to da se u dva dana promijenila retorika, a sigurno nisu i – činjenice. A što su činjenice?
Činjenica je da su kamatne stope na povijesno najnižim razinama i da će u razdoblju rasta gospodarstva, kad središnje banke odluče podignuti referentne kamatne stope i prestane se tiskati novac, zasigurno rasti. Činjenica je i da se to ne bi trebalo dogoditi brzo; zamjenica guvernera Sandra Švaljek poručila je da Europska središnja banka vjerojatno neće podizati kamatne stope prije 2023.
– Stabilnim tečajem možemo utjecati na cijene – izjavila je S. Švaljek, i to je isto činjenica. Kao i da to HNB više neće moći kad Hrvatska uđe u eurozonu jer će ovisiti isključivo o politici ECB-a. Inflacija bi, kažu u HNB-u, ove godine u Hrvatskoj mogla iznositi oko 2,3%, a dogodine i malo pasti. Prognoze smirivanja inflacije i manjeg pritiska na kamatne stope s te strane dolaze i iz međunarodnih financijskih institucija. U tom kontekstu, izgleda da je šef HNB-a prenaglio s mogućim scenarijem rasta rata kredita i do 20%. No, tko može očekivati veće kamate i koliko?
Generalno rečeno, ugroženiji su oni čije su kamate vezane uz euribor kao referentnu kamatu, nego uz nacionalnu referentnu stopu (NRS). Trenutačno je promjenjivi parametar za NRS oko nule, a za euribor oko –0,5%. U Udruzi Franak napravili su simulacije rasta za kredit od 100.000 eura. Za rok od 15 godina otplate, bilo da je ostala otplata glavnice još 15 godina ili počinje otplata novog kredita, u slučaju povećanja kamatne stope s trenutačnih 3% za dva postotna boda na 5%, anuitet raste sa 691 euro na 791 euro – za točno 100 eura, što je povećanje od 14,4%.
Poraste li kamata za četiri postotna boda, na sedam, anuitet raste na 899, 30% Ako je ugovorena startna kamata 5%, anuitet sa 791 euro, kod povećanja za dva postotna boda, raste na 899 eura, a poveća li se za četiri postotna boda, na 1014 eura, čak 28 posto. Kod novih kredita na 30 godina otplate kod rasta kamate s 3 na 5%, rata raste s 420 na 537 eura, 27%, a poraste li na 7%, na 665 eura, što je rast od – 58%.
– Guverner kaže da rast kamatnih stopa za 3, 4 ili 5 postotnih bodova nije ništa, mada se radi ustvari o rastu od 50 do 100% što se kamatne stope tiče – komentira Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima UF-a te poručuje da bi svatko tko diže dugoročni kredit trebao ukalkulirati rast anuiteta od 20%, kao i da je najpametnije uzeti kredit s fiksnom kamatnom stopom.
Guverner nije išao tako daleko da bi dao generalnu preporuku za fiksne kamate, no činjenica je i da građani kredite s promjenjivim kamatama mogu refinancirati fiksnom kamatom ili zatražiti takvu promjenu kod postojećeg kredita. Hoće li im skuplja rata zbog više startne kamate biti isplativija od potencijalnog rasta promjenjive, to zna samo – Pitija.
>> Pogledajte i ovaj video - Boro Vujović o tržištu nekretnina u Zagrebu: "Novogradnja je postala atraktivnija zbog potresa."
Aha, ma za vlasti je sve na povijesno niskim razinama i cijene hrane i goriva, plina, struje, evo sad i kamata. Ali im ne pada na pamet da su i place i standard takodjer na povijesno niskoj razini.