Pred nama je novi pad kamata! Nacionalna referentna stopa, NRS, ponovo je smanjena, u prosjeku od 0,09 do 0,13 postotnih bodova za kune i od 0,13 do 0,20 postotnih bodova za eure u odnosu na prethodno tromjesečje. Za korisnike kredita čija je kamatna stopa vezana uz NRS, to je dobra vijest: banke će uskoro početi objavljivati spuštanje kamata, a nižu će kamatu početi primjenjivati na anuitete koji dospijevaju u kolovozu.
HPB će, primjerice, kamate na kredite uz valutnu klauzulu sniziti za 0,55, a na kredite u kunama za 0,25 postotnih poena. Kako najavljuju iz Hrvatske udruge banaka, u sljedećim tromjesečjima postoji prostor za novi pad kamata jer je NRS ovisan o kretanju kamatnih stopa koje hrvatske banke plaćaju na depozite fizičkih i pravnih osoba, koje su povijesno najniže, a ne ovise izravno o inozemnim referentnim stopama, primjerice euriboru čiji se rast očekuje uskoro, nakon što Europska središnja banka poveća svoju referentnu kamatu.
Dosad je 12-mjesečni NRS pao čak 17 puta. Trend pada kamata s jedne strane djeluje, kako bi makroekonomisti rekli, “protuciklički” na najave guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji bankama namjerava preporučiti “fiksiranje” kamata u kreditima s promjenjivom stopom kako bi se eliminirao kamatni rizik zbog očekivanog rasta euribora. No klijenti se teško odlučuju na poskupljenje kredita koje bi troškovi “fiksiranja” kamate definitivno donijeli u okruženju u kojem kamatne stope još padaju. Rast euribora i udar na dužnike čiji je promjenjivi dio kamate vezan uza nj očekuje se 2018., no mogu se očekivati i druga dva trenda: jedan je smanjenje rizika države i poboljšanje rejtinga, a drugi daljnje zaoštravanje konkurentske borbe za klijente na bankarskom tržištu. Koliko će takva kretanja uspjeti anulirati rast euribora možemo samo špekulirati, no ono što je sigurno – za kredite u otplati prednosti refinanciranja s nižom kamatom mogu ostvariti samo klijenti s dobrom kreditnom sposobnošću.
Kamate na štednju/depozite u EUR 0,5%, kunsku štednju/depozite 1%, a kamate na EUR stambene kredite 5-5,5%, a na kunske kredite 6%.Banke i dalje pljačkaju građane-kamate na stambene kredite u ovakvim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima ne bi smjele biti više od 3-3,5%, sve ostalo je pljačkanje građana.Onaj tko nije uzeo stambeni kredit do sada, savjet mu je da ga i ne uzima, jer će banci kupiti još 2 stana, najbolje je biti podstanar i štedit, 15-20.god, jer višestruko se isplati, a višak ušteđenog novca uložiti za stae dane za putovanje i u mirovinske fondove...Kupovina stanova i nekretnina u Hrvatskoj putem kredita je čisti gubitak i isisavanje novca građana.banke i dalje pljačkaju, nitko ih ne regulira...