Počinje konverzija

Fiksne kamate mogu biti niže

18.05.2017.
u 00:03

Kampanja će imati smisla samo ako stari dužnici, koji su se zaduživali uz čak do 8% kamate, dobiju priliku da ih zamijene povoljnijima

Građanima koji imaju dugoročne kredite s promjenjivim kamatnim stopama bit će dana mogućnost da ih pretvore u kredite s fiksnim kamatnim stopama. Kako će se i pod kojim uvjetima provesti ta “konverzija”, još se ne zna jer se detalji nove kampanje, iza koje ne stoje potrošačke udruge, nego guverner Boris Vujčić, još usuglašavaju. Viceguverner središnje banke Vedran Šošić navodi da će se idućih mjesec dana konzultirati sa svim zainteresiranim stranama: bankama, Vladom, udrugom Franak i drugim potrošačkim udrugama kako bi došli do modela koji će zadovoljiti sve strane.

Računice još nema

Preporuke ne bi imale zakonsku snagu, no Vujčić je uvjeren da će paket biti dovoljno zanimljiv i građanima i bankama. HNB njime pokušava zaštititi dužnike od očekivanog rasta kamatnih stopa na euro, za koji se vjeruje da bi mogao krenuti 2018. godine. No hoće li taj val početi u 2018. i kojim intenzitetom, zapravo nitko ne zna. Hrvatski su dužnici dvostruko ranjivi jer snose dva rizika: tečajni i rizik promjene kamatnih stopa. Dvije trećine svih kredita ugovoreno je s promjenjivom kamatnom stopom, što se pokazalo kao dobitna kombinacija kad su kamate padale. Fiksiranje kamate jedina je zaštita kada i ako krene njihov rast. Tek se zadnjih godina građani jače zadužuju u kunama ili uzimaju kredite s fiksnim kamatama, no većinu stambenih dužnika čine ljudi koji su se zadužili prije deset ili 15 godina kada nisu imali puno izbora.

Banke upravo na takvim dužnicima ostvaruju više nego solidne profite, pa će preporuke i kampanja imati smisla samo ako stari dužnici, koji su se zaduživali uz šest, sedam pa i do 8 posto početne kamate dobiju priliku da ih zamijene povoljnijima. Te računice još nema, pa je teško reći kome bi se i koliko isplatila zamjena! Saborski zastupnik Goran Aleksić odmah na prvu kaže da fiksiranje u sadašnjim okolnostima ide naruku bankama.

– Budući da banke i nakon kolektivne sudske presude manipuliraju kamatama, odnosno primjenjuju nezakonite kamatne parametre koje su svojevoljno odredile, a nisu ih ugovorile s dužnicima, ta mjera prije svega ide u korist banaka, koje će fiksiranjem kamatnih stopa konačno prekinuti svoje nezakonito poslovanje. Načelno podržavam tu inicijativu, ali samo ako će banke nuditi kamatne stope kakve se nude u eurozoni, jer su trenutačno kamatne stope na štednju oko 0%, pa je stoga sve iznad toga bruto dobit banaka.

Ako banke budu nudile više kamatne stope od onih u eurozoni, osobno neću podržati takvo fiksiranje, ali će svaki dužnik na kraju ipak morati sam odlučiti o potencijalnim ponudama banaka – navodi Aleksić.

Trenutačna ponuda banaka pokazuje da je fiksiranje kredita na razdoblje do pet godina jeftinije nego da se zadužite uz promjenjivu kamatu, dok se ta prednost za razdoblje od sedam ili deset godina gubi. To se može svakako tumačiti, primjerice kao internu bankarsku procjenu da se idućih pet godina neće dogoditi ništa dramatično ili da će cijena novca u Hrvatskoj dodatno padati!?

Nepredvidiva zemlja

Na Zapadu je pravilo da su fiksne kamate nešto skuplje od promjenjivih, no u odnosu na prijašnju hrvatsku praksu ta je razlika minimalna. Primjerice, trenutačne kamatne stope na fiksne stambene kredite u eurozoni iznose 1,81%, dok su promjenjive kamate 1,78 posto. Ako si htio fiksnu kamatu, ranijih su godina banke uvijek tražile barem 1 postotni poen više. Banke sad nude eurske stambene kredite s promjenjivom eurskom kamatom oko 4,75 posto, dok se cijena fiksiranih kamata kreće od 4,3 do 5 posto. U tu je cijenu uračunat rizik države i sve što s njime ide. S poboljšanjem kreditnog rejtinga zemlje dio kamate na rizik države mogao bi se smanjivati, tako da je nezahvalno prognozirati hoće li ljudi koji su, primjerice, prošle godine fiksirali kredit na neki rok (a svaki drugi stambeni kredit bio je takav) proći bolje od dužnika koji su potpisali promjenjive kamatne stope. Pogoršanje rejtinga ide u prilog dužnika koji su ugovorili fiksne kamate. Hrvatska je puna proturječnosti i nepredvidivih zbivanja, što se prelijeva i na cijenu kapitala. Središnja banka procjenjuje da bi rast kamatnih stopa samo za jedan postotni poen ljudima koji se zadužuju na 20 godina povećao mjesečne rate 9 posto. Goran Aleksić kaže da su za hrvatske prilike prihvatljive kamatne stope od 2 do 3 posto za eurske i 4 do 4,5 posto za kunske kredite te će se tako i postaviti u predstojećim razgovorima o konverziji promjenjivih kamata u fiksne. 

Komentara 1

DU
Deleted user
01:43 18.05.2017.

kada ce se drzava poceti baviti sa tim i takovim legalnim kriminalcima u hrvatskoj,te belosvetskim hilstaplerima koji su se uselili u nasu zemlju i pljackaju narod kao nekad tatari

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije