"Iznenađeni smo što niste u stanju odgovoriti na jednostavno pitanje koje vam postavljamo već tri godine: kad ćete oporezovati ekstremno bogate?" To pitaju sudionici virtualne kampanje "Ponosan što plaćam više" predsjednike država i vlada koji su se okupili na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Ove srijede su predstavnici kampanje predali otvoreno pismo sa zahtjevom neka izuzetno bogati diljem svijeta konačno počnu plaćati primjeren porez na svoj imutak.
Sudionici ove kampanje su i sami izuzetni bogataši: to je oko 260 osoba koji zajedničkim snagama prosvjeduju što je nejednakost u svijetu sve veća. Taj jaz je već došao do "kritične točke", dok su "troškovi za našu gospodarsku, socijalnu i ekološku stabilnost golemi - i svakim danom rastu još više. Ukratko: moramo smjesta djelovati!"
Po njihovom mišljenju, u njihovom zahtjevu nema ničeg radikalnog, nego je to prije "povratak u normalnost". "Izuzetni i neproduktivni imutak" bi se trebao pretvoriti u "investiciju za našu demokratsku budućnost”, piše Deutsche Welle.
POVEZANI ČLANCI:
1% neusporedivo više nego 50% stanovništva
Osobito prezimena sudionika kampanje mogu biti svima poznati: tu je Valerie Rockefeller, Abigail Disney, a tu je i Austrijanka Marlene Engelhorn, izdanak obitelji koja je svojedobno osnovala njemački kemijski gigant, koncern BASF. Redom su to zapravo nasljednici golemih imutka, a da za to bogatstvo nikad nisu morali raditi. I svi su mišljenja kako je i u njihovom vlastitom interesu da dio tog imutka dobije čitavo društvo.
Marlene Engelhorn tako napada austrijsku vladu što u toj zemlji ne postoji porez na nasljedstvo, a nedavno je dospjela na naslovnice svojom odlukom 25 milijuna eura njenog imutka bude "preraspoređeno" društvu. Kad već neće država, inicirala je stvaranje "vijeća građana" koje će odlučiti gdje bi se taj novac mogao upotrijebiti "u interesu čitavog društva".
Sad već provalija između bogatih i siromašnih diljem svijeta je sve veća. Prema World Inequality Reporti 2022 preko trećine imutka stvorenog od devedesetih prošlog stoljeća je otišao jednom postotku već ionako najbogatijih ljudi naše planete. S druge strane, čitavoj siromašnoj polovici našeg stanovništva - četiri milijarde ljudi je dospjelo samo 2% od tog imutka. U 2020. nakon izbijanja pandemije je udio milijardera u raspodjeli globalnog imutka porastao više nego ikada ranije.
POVEZANI ČLANCI:
Nasljednici ne misle isto kao i "obični" bogatuni
U svijetu je već bilo više pokušaja nametnuti veći porez superbogatunima. Tako se američka senatorica Elizabeth Warren tijekom kampanje za predsjedničke izbore u SAD 2019. zalagala za uvođenje "poreza za bogatstvo" onima koji raspolažu imutkom većim od 50 milijuna dolara.
No uopće nije lako politički i provesti takve zahtjeve: "Potpisnici zahtjeva u Davosu su prije svega nasljednici koji nisu aktivni u kompanijama iz kojih dolazi njihov imutak i već se zbog toga osjećaju nelagodno zbog velikog bogatstva kojeg nisu stekli sami", objašnjava Stefan Bach, porezni stručnjak na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu. Utoliko je i daleko od toga kako svi bogatuni žele plaćati više: "Ovo su prije usamljeni glasovi.”
Jer golema većina drugih bogataša radije šuti. Dapače: velik je otpor udruga poduzetnika koji svojim lobiranjem utječu i na najvišu političku razinu. U Njemačkoj je to osobito udruga obiteljskih poduzetnika.
POVEZANI ČLANCI:
„Većina tog golemog imutka je vezan sa kapitalom tvrtke čiji su vlasnici ili suvlasnici", objašnjava Bach. To znači da bi veći nameti opteretili i tvrtke, ugrozili ulaganja i radna mjesta ili čak dovesti do toga da nasljednik niti ne želi preuzeti vođenje tvrtke. "To u velikoj mjeri zatvara usta u političkoj raspravi o porezima na bogatstvo ili nasljedstvo."
Jedino će ići međunarodno
Uopće uzevši, teško je samo jednoj državi krenuti u pokušaj oporezivanja izuzetno velikih imutka. "Veće, međunarodne kompanije i superbogati lako plešu među poreznim propisima pojedinih država", kaže Bach. Milijarderima nije teško preseliti svoje prebivalište u neku od država bez nameta. "A ako se tu na kraju cijedi tek neki poduzetnik srednje veličine koji želi ostati vjeran svojem mjestu i zbog toga dobije po glavi, onda ništa nismo dobili."
Bach vjeruje kako se mogu bolje napuniti državne blagajne i kombinacijom većih poreza bez nanošenja veće ekonomske štete. "Ali to je najbolje učiniti u suglasnosti na međunarodnoj razini." To se zapravo i dogodilo 2021. kad se 130 zemalja koje zajedno čine 90% globalnog proizvoda složilo oko minimalnog poreza za međunarodne koncerne od 15%. To zvuči kao uspjeh, ali je daleko od toga. Prvi prijedlozi su bili 25%, godinama se cjenkalo po čitavoj planeti da bi se konačno došlo do tog iznosa, a nema niti traga slozi u još jednostavnijem i doista pravednom pravilu: da međunarodni koncerni plaćaju porez u onoj zemlji gdje su i ostvarili promet . Prošle godine se u Europskom parlamentu čuo i prijedlog ne samo uvesti takav jedinstveni porez na kompanije, nego i na osobni imutak - ali ishod te inicijative je i više nego neizvjestan.
POVEZANI ČLANCI:
Jer Stefan Bach nam ukazuje na uspon političke desnice posvuda u Europi i kako zapravo više nigdje nema Ljevice koja bi se još glasno zalagala za veću socijalnu pravednost. U svim takvim inicijativama treba doći do suglasnosti konzervativnih i liberalnih stranaka koji su se već pokazale kao prijatelji i zaštitnici poduzetnika - i milijardera. Zato on misli: u Njemačkoj se "u dogledno doba" baš ništa neće promijeniti, a na međunarodnoj razini je još kud i kamo teže dogovoriti tako nešto.
VIDEO Hladno vrijeme zadaje probleme vlasnicima Tesle u Chicagu
Zašto…? Pa zato što milijarderi kontrolišu vlade .