Kanađanin tuži Republiku Hrvatsku zbog srpskih nekretnina za 200 milijuna eura

Unatoč činjenici da su države nastale raspadom Jugoslavije sklopile Sporazum o sukcesiji 2004.godine, kojim su se trebala riješiti imovinska pitanja, to još uvijek nije riješeno. Usprkos riziku, neki inozemni ulagači vide dobru priliku za zaradu, piše Novi list. 

Upravo zbog nekretnina koje su na Jadranu koristile tvrtke iz bivših jugoslavenskih republika i koje je država proglasila vlasništvom Republike Hrvatske, Hrvatska je danas suočena s tužbama tvrtki iz Srbije i BiH, kao i s arbitražnom tužbom kanadskog državljanina Haakona Korsgaarda koji traži odštetu od čak 200 milijuna eura.

Arbitražni spor

Državno odvjetništvo u svojem izvješću za prošlu godinu navodi kako je deveti aktivan arbitražni spor pokrenut pri Arbitražnom sudu utemeljenom prema Pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) i da se Korsgaard poziva na to da je povrijeđen sporazum između hrvatske i kanadske vlade o poticanju i zaštiti ulaganja.

Naime, on traži odštetu jer mu nije omogućeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj koje su prije bile društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenih poduzeća iz Republike Srbije

– U ovom postupku osporeno je da bi tužitelj izvršio ulaganje u Republiku Hrvatsku te istaknuto da se vlasnička prava ne mogu stjecati izravno na temelju Sporazuma o sukcesiji, Aneksu G, jer arbitražna klauzula prema UNCITRAL-u u odnosu na nadležnost arbitraže ne pokriva pitanja sukcesije, kratko iznosi DORH stav koji je zauzela Hrvatska.

DORH je naveo kako je Haakon Korsgaard vlasnik trgovačkih društava Recap International LLP, sa sjedištem u Londonu i Olympia Holding AS, sa sjedištem u Oslu. Te su kompanije osnovale tvrtke u Hrvatskoj – Recap International LLP osnivač je ReCap Internationala d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, dok je Olympia Holding AS osnivač brisanog trgovačkog društva Zagreb Panorame d.o.o., također sa sjedištem u Zagrebu.

DORH objašnjava da su ''prema navodima Haakona Korsgaarda trgovačka društva ReCap International d.o.o. i Zagreb Panorama d.o.o. stekla pravo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj na temelju ugovora o kupoprodaji, odnosno ugovora o cesiji, a koje su navedena trgovačka društva sklopila s trgovačkim društvima iz Republike Srbije.

Veći broj nekretnina

Kako navodi Novi list, DORH je kazao kako je riječ o većem broju nekretnina koje se većim dijelom nalaze na jadranskoj obali, a bile su u društvenom vlasništvu s pravom korištenja društvenih poduzeća iz bivše SR Srbije, te je naveo kako su te nekretnine na temelju Uredbe odnosno Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske iz 1992. godine postale vlasništvo Republike Hrvatske.

Tvrtke koje su u vlasništvu kanadskog državljanina pokrenule su veći broj postupaka u kojima u najvećem brojnu nisu tražile priznanje prava već isplatu naknade za nekretnine. 

– Nakon što su sudovi pravomoćno odbili tužbene zahtjeve u nekoliko predmeta, tužitelji su povukli tužbe u preostalim predmetima i pokrenuli arbitražni postupak – otkrivaju iz DORH-a.

Novi list neslužbeno je doznao da je Ferijalni i hotelski savez Srbije i Crne Gore 2007. godine sklopio ugovor s Haakonom Korsgaardom o prodaji više nekretnina na Korčuli. To znači da je kanadski državljanin Haakon Korsgaard kupio od srpskih tvrtki nekretnine na Jadranu, koje one smatraju svojim vlasništvom, a koje je Hrvatska proglasila vlasništvom države 1992. godine.

U Hrvatskoj, prema onome što tvrdi DORH, nije dokazivao vlasništvo, nego je na sudovima na osnovu kupoprodajnih ugovora pokušao od države dobiti naknadu za te nekretnine, što srbijanskim tvrtkama koje su mu prodale te nekretnine nikada nije uspjelo. 

Nakon što nije uspio dobiti naknadu u Hrvatskoj, Haakon Korsgaard odlučio je pokrenuti arbitražni postupak pozivajući se na sporazum o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Kanade.