Zna se vrlo dobro što treba popravljati u hrvatskom zdravstvu kako bi ono bilo učinkovitije, no čini se da baš politika koči te promjene, zaključilo bi se iz sučeljavanja predstavnika četiri političke opcije koji su danas, u organizaciji Hrvatske liječničke komore, predstavljali programe i rješenja za zdravstveni sustav koja će, pobijedi li, provoditi njihova stranka.
- Inzistirat ćemo na samoodrživosti sustava, za novce koje imamo to je moguće. Učinkovitost mora biti bolja – kazao je prof. Velimir Danko Vrdoljak, predsjednik SDP-ovog Savjeta za zdravstvo, zamjerivši da se posljednje četiri godine uz najviše novca u zdravstvu dosad, palo na svim razinama. Prof. Ante Ćorušić iz HDZ-ovog Savjeta uzvratio je da se nikad toliko novca nje usmjerilo u liberalizaciju lijekova i da preživljavanje onkoloških pacijenata ovisi o tumorskom sijelu i instituciji koja pacijenta liječi. Navodeći što treba osigurati za ostanak liječnika, Ćorušić je naveo veće plaće, bolje uvjete rada i prestanak klijentelističko-nepotističkog sistema zapošljavanja koji vlada u hrvatskim bolnicama.
Političko kadroviranje je rak-rana društva, ustvrdio je dr. Ivan Bekavac iz Mosta, istaknuvši da se po modelu političke kontrole javnog zdravstva posluje svo vrijeme, dok o zdravstvenim ishodima, ključnom mjerilu učinkovitosti, ne znamo ništa, kazao je Bekavac.
- Politika ima pravo na kadroviranje, ali mora biti odgovornosti za to. Ne bih trebao moljakati ravnatelja za mjesto liječnika na mom zavodu, nakon što mi tri liječnika odu – kazao je prof. Milan Vrkljan iz Domovinskog pokreta.
Dug u zdravstvu nastaje jer se država obvezala plaćati zdravstveni doprinos za milijun građana, ali to ne čin, ustvrdio je Bekavac, a Vrdoljak podsjetio da je dug pao na 2,5 milijarde, no sad je opet skočio i svaki dan raste za 150 milijuna kuna a ništa se ne čini da se to sanira.
Prof. Milan Vrkljan iz Domovinskog pokreta iznio je kako bi oni uspostavili mentorski sustav pet KBC-ova nad općim i županijskim bolnicama kako se ne bi dogodilo da npr. Dubrovnik godinama nema dijabetologa, već bi za dijabetološku skrb tamo bila odgovorna mentorska bolnica. Integracija bolnica nas čeka, podsjeća Vrdoljak, 20-ak bolnica operira manje od 15 kolorektuma godišnje (a treba najmanje 50). Prvo je nužna akreditacija, a onda pravo spajanje bolnica, ne samo funkcionalno, ističe Ćorušić.