Kapitulacija, svrgavanje Putina ili ruska vojska na granici Moldavije: Ovo je 8 scenarija za kraj rata

Scenarij broj 1 – Ukrajina pobjeđuje i vraća cjelokupan svoj teritorij

U ovom trenutku najmanje izgledan scenarij. Kako smo vidjeli na primjeru tenkova, Zapad nije mogao isporučiti niti približan broj od traženih 300, radilo se o nekih 60 glavnih borbenih tenkova novije generacije s još određenim brojem američkih Abramsa koji su tek sada pokazani u Ukrajini. Ne čini se izglednim da će bitno različito biti niti s obećanim F-16 kojih bi Ukrajina trebala stotnjak za neku šansu da ovlada svojim zračnim prostorom. Kada i ako ti zrakoplovi i dođu u bilo kakvom broju bitno je više vremena potrebno da ih se uvede u sastav ukrajinske vojske i efikasno primjenjuje. Upravo na tenkovima vidimo da neka kraća obuka naprosto nije dovoljna za borbu s iskusnim ruskim posadama, pogotovo kada se radi o susretima s tenkovima T-90. Sukladno, i ruski su piloti sada sakupili ozbiljan broj borbenih naleta na zrakoplovima koje dobro poznaju i koji su snažno integrirani sa snagama na terenu. Također, PZO sustavi, punjenja za njih a još više od toga topničko streljivo trajući su problem za ukrajinske snage koji je eskalirao upravo u Avdjejevki. I onda je to najveći problem, a to je ljudstvo, gdje pokušaju mobilizacije u Ukrajini uporno daju polovične rezultate, dok Rusi tih problema nemaju, Putinov režim uspijeva motivirati prosječnog Rusa za pristupanje vojsci, u samoj Rusiji mobilizacije još nije bilo a vijesti govore o tome da se tamo rat gotovo i ne osjeća. Ne treba, također, imati sumnje da će Vladimir Putin u slučaju da primijeti da postoji mogućnost ozbiljnije ukrajinske ofenzive i uspjeha, pokrenuti svaki resurs da se to spriječi. Malo je bilo onih koji su vjerovali da Rusija može izdržati sankcije, no to se dogodilo kao što je i industrija dovedena praktično u režim ratne proizvodnje.

Scenarij broj 2 – Ukrajina gubi rat i kapitulira

Do jeseni prošle godine ovo je bio najmanje izgledan scenarij. I danas nije najizgledniji ali više nije u potpunosti za odbaciti. U trenutku kada pišemo ovu analizu ruske snage imaju inicijativu praktično na cijeloj bojišnici, pa i na onim pravcima gdje je ukrajinska protuofenziva i imala rijetkog uspjeha, a to je u zapadnom dijelu Zaporoške oblasti. Rusi sada ne samo da prijete vraćanjem dijelova teritorija izgubljenih jeseni 2022. već su u situaciji da ugrožavaju neka središta kojima nisu bili niti blizu još do prije par mjeseci, poput Časov Jara. Stvar je jasna, Ukrajina se koncentrirala posljednjih godinu dana na protuofenzivu očito zanemarujući mogućnost njezine propasti i ruskog protuudara. I sada se otvaraju situacije za rusko napredovanje po dubini gdje, recimo, nakon pada Avdjejevke bez većih problema ulaze u Lastočkino te prilaze Orlovki koja sasvim sigurno nije utvrđena kao što je bila Avdjejevka. Prije par tjedana pojavila se informacija kako Rusija u 'specijalnoj vojnoj operaciji' sada ima angažirano 617.000 ljudi a nedavno da planiraju uključiti još što govori o tome da su joj ambicije bitno šire od tek okupacije četiri istočne ukrajinske oblasti. Navodno je za moguću ofenzivu u Zaporožju okupljeno 50.000 ljudi i to nije nemoguće zbog učestalih ukrajinskih udara po Krimu. Doista, tvrdnje Joea Bidena da Ukrajina bez hitne zapadne pomoći broji možda tek mjesece možda uopće nisu bez osnove. Tako se nameće zaključak da zapadni saveznici ovu mogućnost moraju shvatiti krajnje ozbiljno i angažirati sve resurse da se ona ne bi dogodila jer bi se time otvorile ozbiljne geopolitičke mogućnosti da Rusija sasvim destabilizira srednju i istočnu Europu čak i ne koristeći pri tome vojnu silu. Jer, u takvom ekstremnom slučaju, Rusija dolazi na granice Moldavije gdje je gotovo sigurno da će se finalizirati odcjepljenje Pridnjestrovlja. U Bugarskoj više od 40 posto stanovništva i dalje gleda na Rusiju kao prijateljsku zemlju i stvarnog saveznika. Mađarska s Orbanom ima s Putinom iuzetno dobre odnose, i Slovačka je s Robertom Ficom promijenila svoju politiku. Srbiju vjerojatno ne treba spominjati. Jedino Rumunjska ima iskreni stav prema Rusiji kao opasnosti, pogotovo Poljska, no za širu destabilizaciju potrebno tek je rasklimati neku od navedenih zemalja.

VEZANI ČLANCI:

Scenarij broj 3 – Rusija zauzima četiri istočne ukrajinske oblasti i pristupa pregovorima

Često se zaboravlja kako je Vladimir Putin istakao zauzimanje Hersonske, Zaporoške, Donjecke i Luganske oblasti kao cilj tek kada 'specijalna vojna operacija' nije uspjela. Što znači da se radi o minimalističkom cilju. U zapadnim se medijima voli isticati optimizam kako je i Putinu dosta rata pa će u nekom trenutku doći do pregovora. No, retorika ruskih dužnosnika poput Sergeja Lavrova i Dmitrija Peskova to ne potvrđuje, suprotno, oni Ukrajinu kontinuirano optužuju da ne želi pregovore opravdavajući nastavak borbenih djelovanja. K tome, kako smo ranije naveli, Rusija je svoju industriju praktično postavila kao da radi u ratnim uvjetima što govori o tome da se u Moskvi ne razmišlja još o kraju rata. Mogućnost da Rusija zauzme četiri oblasti i ne završi rat nekim sporazumom s Ukrajinom postoji, no teško da je dugoročno održiva jer nije vjerojatno da bi sukobi tako prestali, a za nas je malo vjerojatno da bi se Rusija tim oblastima i zadovoljila.

Scenarij broj 4 – Zapad uvjetuje Zelenskom izbore

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je mogućnost redovitih izbora. Za pretpostaviti je kako bi mu na njima glavni protukandidat bio Valerij Zalužnij, donedavni glavni zapovjednik ukrajinske vojske, pa je moguće da je i to jedan od razloga zbog kojeg je smijenjen. Ako bi Zelenski pristao da se izbore održi i na njima pobijedio, to bi vjerojatno značilo dalje borbe. Ako bi izgubio tada bi se možda otvorila mogućnost da Ukrajina pristane na pregovore koji bi onda vjerojatno značili i predaju od Rusije zauzetog teritorija. Sa Zelenskim je to teško moguće, no nema znakova da bi do izbora moglo i doći.

Scenarij broj 5 – Ukrajina pristaje na predaju zauzetih teritorija u zamjenu za mir

U gledanju sadašnje ukrajinske vlasti to bi bilo ravno kapitulaciji gdje bi vrlo teško bilo objasniti zašto se toliko ginulo i rušilo ako na frontu stvarne promjene nema praktično već godinu dana. A s jeseni će biti i godina dana od neuspjele protuofenzive. Ipak, takvih je glasova bilo sa Zapada, iako ne u posljednje vrijeme, što opet ne znači da tiha diplomacija ne radi u tom smjeru. Obzirom na događanja na Bliskom istoku, nejasan razvoj u Sjevernoj Koreji, alarmantnu slabost zapadnih vojski koje su ostale na malo ili nimalo resursa, može se zaključiti kako bi zapadnim saveznicima odgovoralo da se postigne nekakav mir s Rusijom. Dugoročno to je nepovoljan scenarij jer bi ohrabrilo kremaljski režim koji bi u tom slučaju mogao proglasiti pobjedu pa i pripremati se za novu rundu sukoba.

Scenarij broj 6 – NATO ulazi u izravan konflikt s Rusijom u Ukrajini

Ništa nije nemoguće, pa ni ovakav razvoj. Iako su šanse za izravnu konfrontaciju malene, Rusija možda priželjkuje upravo to. Jer, time bi se potvrdile glavne značajke njezine ratne propagande, a to je da se ne ratuje protiv Ukrajinaca nego zapravo protiv SAD-a i NATO-a. Zatim, ruska je vojska na terenu sada iskusna, presložena, još ne i dovoljno efikasna za brze prodore, a suočila bi se s vojskama Zapada koje su redom, osim američke i većim dijelom francuske, slabije opremljene, bez dovoljno ljudstva i bez jedinstvenog zapovjedništva. A pitanje je i lojalnosti takvom zajedničkom cilju. Razvoj u tom smjeru uzeo bi i par godina, za opremanje i pet ili šest po riječima nekih zapadnih ministara obrane, tako da u bližoj budućnosti ne treba na to računati.

Scenarij broj 7 – na izborima u SAD pobjeđuje Donald Trump

Nećemo otkriti ništa novoga raspravljajući o ovoj mogućnosti jer je Trump sam to već izrekao nekoliko puta. On ne pokazuje previše namjere da nastavi pomagati Ukrajini u ratu protiv Rusije što po automatizmu znači vjerojatno i najcrnji scenarij za tu zemlju. Kako smo vidjeli već u recentnoj povijesti, sve vjerojatniji budući američki predsjednik vjeruje da može ispregovarati s bilo kim bilo što, a što se nije pokazalo točnim barem u slučaju Kim Jong-una. Nema razloga vjerovati da bi s Putinom bilo drugačije jer bi u slučaju takve američke odluke on, napisali smo, dobio novu energiju, sebe vjerojatno gledao kao pobjednika ne samo nad Ukrajinom već i nad Zapadom kao takvim, ojačao bi i svoju poziciju u odnosu na Kinu, Rusiju opet promovirao kao svjetskog čimbenika i tome slično. No, Donalda Trumpa vanjska politika mimo trgovinskih odnosa nije nikada previše zanimala pa je za vjerovati da bi lakoćom donio takvu odluku za koju bi imao i sasvim dovoljnu potporu u redovima svoje Republikanske stranke. Dakle, ako se u ovoj godini ne dogodi ništa od opisanih scenarija, Ukrajina sa zebnjom još mora dočekati kraj godine.

Scenarij broj 8 – u Kremlju se događa državni udar i Putin pada s vlasti. Ili gubi izbore

U redu, ovo je scenarij s najmanje mogućnosti, iako obzirom na rusku povijesti nije i nemoguć, budimo malo stereotipni. Iz vana se ne vidi da Vladimir Putin ima bilo kakvu suvislu opoziciju koja bi mogla naškoditi mu u bilo kakvom obliku. Bilo da izgubi izbore ili ga se fiički zbaci s vlasti. Razloge smo vidjeli prošli tjedan kada je u zatvoru umro Aleksej Navaljni, pa onda i lani kada je pao zrakoplov Jevgenija Prigožina sa sumnjom da je tu operaciju obavio najbliži Putinov suradnik Nikolaj Patrušev koji je tajnik ruskog Vijeća za sigurnost. Najopasnija opozcija naprosto naprasno nestane a izgleda da Putin u Rusiji ima dovoljno potpore da se od toga ne stvori čak niti malo veći prosvjed. Po ovome, njegova je vlast čvršća čak i od one Aleksandra Lukašenka u susjednoj Bjelorusiji koji je ipak neposredno prije rata imao posla s velikim prosvjedima u Minsku. U Rusiji od toga ni traga. Također, ne može nitko biti siguran da ruska politika ne bi bila još agresivnija da Putin u nekoj situaciji padne ili siđe s vlasti. S Rusima se naprosto nikad ne zna, još je jednom to naučio i Zapad.

VIDEO Pula dobila prvu rotacijsku garažu u Hrvatskoj