Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu zatvora ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.
Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Karadžić (73) je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.
Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH - Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva.
Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.
Tijek događaja:
15.14 - Današnja odluka konačna je presuda jednom glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike, koja se nije ustručavala genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina protiv Hrvata i Bošnjaka u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije. Presuda ne može vratiti u život desetke tisuća žrtava i ublažiti bol njihovih obitelji i preživjelih, no mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti te politike - poručila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon izricanja presude.
15.12 - Kako je Karadžić reagirao na presudu pročitajte u ovom članku.
14.59 - Sudac je podsjetio da sve su potvrđene sve točke prvostupanjske presude, osim nekoliko incidenata iz općina. Rekao je i kako je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja. Osuđen je na doživotni zatvor.
14.51 - Odbijena je i žalba vezano uz oslobađanje za genocid 1992. godine. Odbijena je i Karadžićeva žalba na dužinu kazne, javlja Detektor.ba.
14.46 - Vijeće se sada bavi žalbama Tužiteljstva. Sudac Joensen rekao je kako tužitelji nisu dokazali da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za zločinački poduhvat uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s teritorija Republike Srpske.
14.40 - Žalbeno vijeće odbilo je sve Karadžićeve navode koji se tiču saznanja za ubojstva u Srebrenici i nakon pada Srebrenice.
14.28 - BIRN BiH javlja kako se sudac sada bavi zaključcima koji se tiču genocida u Srebrenici. Kazao je kako Karadžić nije pokazao da je Prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Driektivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uvjeti bez nade za dalji opstanak".
Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudac. Rekao je i kako je Karadžić bio u kontaktima s ljudima na terenu.
Vijeće je utvrdilo i da je znao za ubojstva u srpnju 1995. godine.
14.22 - Žalbeno vijeće odlučio je da Karadžić i njegova obrana nisu dokazali da nije imao namjeru sudjelovati u zločinima koji su se dogodili u Sarajevu.
14.10 - Sudac je odbio dio tvrdnji Radovana Karadžića koji je tvrdio da je suđenje 'nepravedno'. Odbijeno je 29 od 50 tvrdnji, a sudac je kazao kako Karadžić nije dokazao nepravičnost na tim osnovama dok je u drugima samo iznosi 'puko neslaganje' sa zaključcima vijeća.
14.08 - Suci su ušli u sudinicu. Sudac Vogn pročitao je žalbene navode tužiteljstva i obrane.
13.57 - Transparent 'Radovan Karadžić - Adolf Hitler' je uklonjen, javlja BIRN BiH.
"Vjerujemo u pravdu, kriv je"
Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se u srijedu prije podne pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako bi uoči izricanja presude ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovu nalogu.
"Vjerujemo u pravdu, kriv je", "Srebrenica 11.7.1995.", "Da se ne zaboravi – da se ne ponovi", neke su od poruka istaknute na natpisima koje su okupljeni držali pred sjedištem MICT-a uz fotografije ubijenih i nestalih tijekom rata u BiH.
Među njima je bila i Kada Hotić, potpredsjednica udruge "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" koja je tijekom srebreničkog genocida 1995. ostala bez ukupno 56 članova uže i šire obitelji, uključujući sina i muža.
Ona nema dvojbi o Karadžićevoj krivnji i očekuje da će mu sud izreći najveću moguću kaznu, odnosno doživotnu robiju.
"Pod njegovim zapovjedništvom zbila su se sva zlodjela u BiH", kazala je Hotić Hini istaknuvši kako je doživotna kazna jedina pravedna u ovakvim slučajevima.
Ako se to ne dogodi, bila bi to legalizacija zločina i neljudskosti pa sudovi onda ne trebaju ni postojati, kaže ova Srebreničanka koja drži da genocid nije bio počinjen samo u Srebrenici nego na cijelom teritoriju koji danas čini Republika Srpska.
Vjeruje da je iznimno pogrešno to što nitko iz Srbije za to nije odgovarao i smatra kako je to stvar politike jer "netko namjerno spašava Srbiju od odgovornosti".
"Kao da je jedan narod bio višak u Europi. Ne treba zaboraviti da su najveće žrtve Bošnjaci. Kao da ih je netko pokušavao izbrisati iz tog dijela Europe", rekla je.
Drugostupanjsko vijeće MICT-a izreći će presudu u kojoj treba odlučiti o zahtjevu tužiteljstva da se Karadžića osudi na doživotni zatvor i zahtjevu obrane da se kazna od 40 godina zatvora znatno smanji, odnosno da ga se oslobodi.
"Presude su ipak važne jer svaki zločin mora imati svoju cijenu. Kada se stavi pečat na presudu, to će biti upozorenje nekim budućim drznicima koji bi se odlučili činiti takve zločine", poručila je Hotić.
Luka Karadžić, Radovanov brat, kazao je kako će odluku gledati kod kuće, u Beogradu.
– Čuo sam se s Radovanom prije dva-tri dana. On se dobro osjeća i dobro drži i vjeruje da je pravda dostižna. Najbolje poznaje svoj predmet, zna da je bilo mnogo lažnih svjedočenja i zbog toga je optimist. Svima nam je ulio nadu da će se ovaj proces dobro završiti, tako da se svi nadamo i vjerujemo u pravdu – kazao je Karadžić za Novosti.
Radovan je Novostima poslao i svoje aforizme koje je napisao u pritvoru.
"Ko ujutro proguta svoj ponos, možda nešto i večera."
"Nova govorna mana: "SPORAZUM se izgovara kao SPORAZIM!"
"On je budala, ali energična budala!"
"A tko stoji iza propalog čovjeka?"
Kad ce se suditi muslimanskim zlocincima koji su ubijali na najbrutalniji moguci nacin Hrvate u Srednjoj Bosni?