Zelena struja

Karlovački smetlari u vozilima na struju, gradi se i elektrana

Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
Karlovački smetlari u vozilima na struju, gradi se i elektrana
14.08.2014.
u 12:48
Čistoća je jedna od prvih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj, koja će za pogon svojih vozila tijekom idućih nekoliko godina umjesto naftnih derivata koristiti struju
Pogledaj originalni članak

U poslovanju tvrtke želimo maksimalno koristiti obnovljive izvore energije, a pri tome mislim na zatvoreni ciklus od proizvođača do potrošača – rekao je direktor karlovačke komunalne tvrtke Čistoća Damir Jakšić.

Elektrana na metan

Time najavljuje projekt kojim će Čistoća, kao jedna od prvih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj, za pogon svojih vozila tijekom idućih nekoliko godina umjesto naftnih derivata koristiti struju. Jedina vozila koja će i nadalje koristiti diesel bit će veliki kamioni za prikupljanje otpada.

Tako će uskoro u Čistoću stići novi elektobicikli, nabavljaju se dva nova viličara također na strujni pogon, te jedan gradski elektroauto. Za njihvom pogon instalirat će se solarni paneli, a na saniranom dijelu deponija na Ilovcu gradi se elektrana na metan.

–Ako imate vozila na elektro pogon niste učinili ništa ako za njihovo punjenje koristite struju iz primjerice termo elektrane. Zato ćemo mi za njihovo pokretanje koristiti obnovljive izvore energije. Već za dva mjeseca trebali bismo imati malu fotonaponsku elektranu snage 10 kilovata.

Intenzivno se radi i na elektrani koja bi koristila metan sa saniranog dijela deponije. U prvo vrijeme ta bi elektrana radila u ‘otočnom’ režimu, samo za naše potrebe. No krajnji je cilj imati postrojenje od 200 do 300 kilovata koje bi višak energije plasiralo u elektroopskrbni sustav. Za te projekte želimo iskoristi maksimum sredstva – napomenuo je prvi čovjek karlovačke Čistoće.

Manje stakleničkih plinova

Iz Grada poručuju kako su ovi projekti tek dio nastojanja vezanih za Karlovac kao dio mreže zelenih gradova

.–Do 2020. godine želimo za po 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova i potrošnju energije, te koristiti obnovljive izvore energije. Za to smo utrošili već 12 milijuna kuna – kaže dogradonačelnica Marina Kolaković.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.