Iako se najčešće kritike odnose na program HTV-a (jer sadržaj je ipak najbitniji), slika, pa i ton onoga što gledamo i slušamo na prisavskom ekranu toliko zaostaju za komercijalnom konkurencijom da to često izgleda i zvuči - otužno. Razlog tome zastarjela je oprema od koje bi se neki primjerci komotno mogli preseliti u muzej.
Svjesni tehnološkog zaostajanja i kaskanja za konkurencijom, HRT-ovci su krenuli u obnovu tehničke opreme. I od jeseni slika bi na ekranu trebala biti bolja, oštrija i kontrastnija, a zvuk jasniji i čišći. Sve to najavio nam je HRT-ov ravnatelj tehnologije - Duško Zimonja.
Mirni idućih 10 godina
– Zadnji veći investicijski ciklus bio je prije 10-ak godina kada se investiralo u dva velika televizijska studija i jedan radijski te u sustav za digitalnu proizvodnju vijesti. Od tada se ništa značajnije nije investiralo tako da je oprema koju je HRT koristio većinom zastarjela i nepouzdana. Najlošije stanje zatekao sam u dopisništvima i TV centrima gdje je prosjek starosti opreme bio čak 20 pa i više godina. Neki primjerci su toliko stari da bi se mogli dati i tehničkim muzejima. Sve je to kolegama stvaralo jako puno problema u radu. Oprema se često kvarila, oštrina slike bila je loša i radni proces bio je spor – priznaje Zimonja nastavljajući da je zbog svega nevedenog u tijeku veliki investicijski ciklus koji će rezultirati zamjenom i kupnjom nove opreme.
– Za program restrukturiranja koji je izradio NO HRT-a, a Vlada prihvatila, ove godine planiramo uložiti oko 80 milijuna kuna u novu opremu, a iduće još oko 100 milijuna kuna. Znači, u dvije godine uložit ćemo 180 milijuna kuna. Dio sredstava ide u zamjenu dotrajale opreme, a dio su strateške investicije (nova oprema i nove tehnologije). Konkretno, radi se o 105 novih HD kamera (studijske i snimateljske te kamere za videonovinare), što će omogućiti da finalni proizvod tehnički bude bolji (bolja, oštrija slika i jasniji kontrasti). Nakon toga, što se kamera tiče, bit ćemo mirni idućih 10-ak godina – otkriva šef HRT-ove tehnologije i dodaje da se kupuju i jedna brza multimedijska kola, a do kraja 2015. u planu je kupnja još devet takvih kola koja nude potpunu autonomiju na terenu, bez potrebe da se novinar vraća u redakciju. Novinaru je time omogućeno da ima kontakt s redakcijom pa će moći montirati prilog, napisati i snimiti tekst te finalni prilog poslati uredniku, čime će se ubrzati proces proizvodnje vijesti na HRT-u. U iduće dvije godine investirat će se i u dvoja nova reportažna kola kompletno opremljena za rad u HD tehnologiji, čime će se dobiti i višekanalni kvalitetniji zvuk.
Redizajn web stranica
– Novinari će sad umjesto kasete nositi memorijsku karticu i kad se vrate s terena unos materijala je višestruko brži te je materijal odmah dostupan za pregledavanje i korištenje (montažu). Izbacivanjem videokaseta očekuje se godišnja ušteda od 1,5 milijuna kuna. Na jednu prosječnu videokasetu stalo je do tri sata materijala, a sada se na memorijsku karticu može snimiti i do 16 sati materijala veće kvalitete. Da bi se nova tehnologija mogla početi koristiti potrebno je provesti i edukaciju. Ona je za sva dopisništva već završena, a edukacija u HRT-ovim centima upravo je u tijeku. Zaposlenici u Zagrebu već koriste sustav za digitalnu proizvodnju vijesti, no neki od njih proći će edukaciju i za videonovinare. Usto, želimo unaprijediti i planiranje rasporeda TV programa i povezati ga s automatskim emitiranjem, jer radio već emitira na taj način – pojašnjava Zimonja te navodi kako je cilj i automatizirati emitiranje sva četiri TV programa (sa servera), dok je već pokrenuto eksperimentalno emitiranje putem multimedijalne internetske OTT platforme, što je sustav koji omogućava praćenje programa HRT-a putem mobilnih platformi - mobitela, tableta, računala, smart TV-a...
Početkom 2015. planira se i redizajn internetske stranice HRT-a. – Iduće godine i televizija će započeti s digitalizacijom audio-vizualnog arhiva. Procjena je da se radi o 350.000 sati TV materijala čija bi digitalizacija trajala čak pet godina. Kada arhiva bude digitalizirana time će biti bitno olakšano arhiviranje te unos, pretraga i dohvat pohranjenog materijala – rekao je Zimonja i najavio da će zbog svih unapređenja gledatelji već od jeseni moći vidjeti poboljšanja na ekranu, i to prvenstveno u slici, a bit će omogućeno i da TV program na ekranu bude u 16:9 formatu.
>>Bruno Kovačević izravno u eteru objašnjavao zašto HRT ne prenosi Hajdukovu utakmicu
>>Novi talk show 'Žuti marker' još je jedna žuta minuta HRT-a
Iz priopćenja HRT-a nije jasno kada kane krenuti sa emitiranjem u HD kvaliteti, već samo govore o nabavi opreme moja omogućava bolju sliku. To ne znači i emitiranje programa u HD kvaliteti jer za to moraju biti opremljeni i idašiljači, pa se čini da damo da bi njihovim djelatnicima bilo komotnije raditi. Podsjećam, Slovenija svoja 2 nacionalna programa već gotovo dvije godine emitira u HD kvaliteti, a sliku HRT-a u svijetu više nitko i ne želi preuzeti jer ne udovoljava standardima koji danas vrijede na tome tržištu. Zato im prijenose koje idu u svijet moraju odraditi inozemne kuće, pa je na našu sramotu, prijenos proslave ulaska u EU u cijelosti odradila tehnika RTV Slovenile. Žalosno.