Zbog zahtjevnog geološkog sastava kasni proboj druge cijevi tunela Karavanke u Sloveniji. Još prije godinu dana činilo se da će izvođač radova, turska tvrtka Cengiz, ove jeseni krenuti prema granici s Austrijom. No, do proboja je trenutno još oko 700 metara, a čini se da će uslijediti tek na proljeće, piše slovenski portal Žurnal24. Kako su za STA pojasnili u slovenskom Društvu za autoceste (DARS), do sredine listopada iskopano je 2710 metara tunelskog svoda. Do proboja je nedostajalo još 735 metara, ali podaci se svakodnevno mijenjaju. - Ako u nastavku radova ne dođe do pogoršanja geoloških uvjeta i većih prodora vode s planine, proboj se očekuje u prvoj trećini 2024. godine - najavili su.
Prije godinu dana činilo se da će se odlučujući iskorak dogoditi u rujnu ove godine, no već proljetos bilo je jasno da od toga neće biti ništa prije kraja 2023. Sada je došlo do nove odgode. Kako objašnjavaju u DARS-u, tijek iskopa u tunelima poput Karavanki, koji se odlikuju raznolikim geološkim sastavom, teško je unaprijed točno predvidjeti. Dinamika radova određena je geološko-geomehaničkim uvjetima koji su u potpunosti poznati tek u trenutku iskopa.
Radovi se izvode pod stalnom geološkom kontrolom, koja određuje i dopuštenu duljinu iskopa po danu. Posebno je zahtjevan iskop u permokarbonskim stijenama, gdje je dinamika vrlo spora, a dolazi i do velikih deformacija, odnosno izbacivanja stijene u iskopani dio tunela. U tim slučajevima nužan je ponovni iskop i sanacija primarne konstrukcijske obloge, zbog čega se obustavljaju radovi na iskopu tunelskog svoda.
VEZANI ČLANCI:
Što se tiče geoloških uvjeta u kojima se trenutno izvode radovi, iz DARS-a poručuju da što su bliže austrijskoj granici, to je sastav tla sve homogeniji.
- S obzirom na to da smo još uvijek dobrih 700 metara od granice s Austrijom, već se nalazimo u boljim geološkim uvjetima, odnosno u trijaskim dolomitima i klastitima, koji su sa stajališta stabilnosti povoljniji za gradnju - objasnili su.
Tunel je s austrijske strane dugačak 4,5 kilometra, a sa slovenske 3,5 kilometra. Međutim, geološki sastav terena sa slovenske strane je zahtjevniji. Prije više od 30 godina, kada se gradila prva tunelska cijev, gradnja je na slovenskoj strani trajala je dulje.
Gradnja druge tunelske cijevi na slovenskoj strani počela je u kolovozu 2020. godine zbog komplikacija pri odabiru izvođača radova, znatno kasnije nego na austrijskoj strani, gdje su svoj dio tunela do slovenske granice prokopali već u rujnu 2021. godine. Nakon proboja slijedi dovršetak svih radova iskopa, dovršetak betonskih radova, izgradnja zgrade ispred ulaza u tunel te ugradnja elektrostrojarske opreme.
Nova tunelska cijev bit će puštena u promet nakon uspješne montaže cjelokupne elektrostrojarske opreme tunela, što se očekuje u jesen 2025. Budući da je potrebno osigurati usklađenost rada elektrostrojarske opreme u cijelom tunelu, kako na slovenskoj, tako i na austrijskoj strani, sve će se provoditi istovremeno, a implementaciju će voditi operater austrijske mreže autocesta, tvrtka Asfinag.
VIDEO Žakanje: Kontrole na granici sa Slovenijom