Kaspijski pakt znatno je ojačao Rusiju i Iran u sukobu s Amerikom

Detalji Konvencije o Kaspijskom jezeru ili, bolje rečeno, o podjeli tog prostora koju su u nedjelju u gradu Aktauu u Kazahstanu potpisali čelinici pet država – Rusije (Vladimir Putin), Irana (Hasan Rohani), Kazahstana (Nursultan Nazarbajev), Azerbajdžana (Ilham Alijev) i Turkmenistana (Gurbangulij Berdimuhamedov) – doznat će se naknadno, ali mnogi tumače to zbližavanje euro-azijskih država s naftnim bogatstvom kao odgovor na ofenzivu američkog predsjednika Donalda Trumpa na Iran, Rusiju…

Podjela blaga

Možda je Trumpova politika ubrzala dolazak do suglasja o podjeli Kaspija (nazovimo to jezero-more tako jer po sporazumu prestaje biti i jezero i more), ali pregovori o tome traju već 20 godina, odnosno prije ili poslije trebalo je roditi neki ugovor.

Više od 20 godina, odnosno od kada je 1991. Sovjetski Savez prestao postojati, vodili su se pregovori o podjeli “plijena” u kaspijskom podmorju.

Zašto nije više ni jezero ni more? Kada bi Kaspij bio more, trebao bi biti podijeljen po načelu konvencija o pravima mora, odnosno prema udaljenosti od kopna svake zemlje. A kada bi bio jezero, priobalne bi zemlje trebale dobiti jednake “šnite”, što bi na kraju bilo na štetu Kazahstana, a u korist Irana. Osim što je pronađen novi pravni status toga prostora, konvencijom se određuje korištenje ne samo vodne površine i podvodnog blaga, već i držanja u ostalim sektorima kao što je ribolov, gradnja energetske infrastrukture (naftovoda i plinovoda), zaštita okoliša itd.

Teheran nagrađen

“Pripremana tijekom pregovora koji su trajali više od 20 godina, konvencija o pravnom statusu Kaspija utvrđuje ekskluzivno pravo i odgovornost naših zemalja za njegovu sudbinu, određuje jasna pravila o raspodjeli”, kazao je Putin i dodao kako je “važno da konvencija regulira potrebna pitanja za razgraničenje, način plovidbe i ribarenja, te određuje političko-vojna načela suradnje zemalja, odnosno jamči upotrebu Kaspija isključivo u mirne svrhe”.

Evo, možda iz tog Putinova tumačenja konvencije vidi se važnost dogovora pet država. Ugovor je važan za Rusiju, ali u ovom trenutku možda još važniji za Iran, jer je njime razbio izoliranost koju želi nametnuti Trump. Nakon što je Trump najavio još teže sankcije protiv Irana jer se navodno ne pridržava nuklearnog dogovora koji je osim EU s Teheranom potpisao i američki predsjednik Obama, sada Islamska Republika ima otvoreni trgovački prostor s ostalim kaspijskim državama. Zapravo, Trump je svojom “politikom protiv” zbližio dosad nesložne kaspijske države. Iran ima najmanji izlaz na kaspijsku vodenu površinu, pa je “nagrađen” konvencijom.

Jedan od čvorova koji treba razriješiti je i projekt plinovoda koji bi povezao Turkmenistan i Azerbajdžan, odakle se nastavlja prema Europi, jer se ne sviđa Putinu. Naime, taj bi plinovod smanjio ruskom Gazpromu utjecaj u opskrbi Europe plinom, a upravo to želi Trump. Trumpove prijetnje guraju Iran prema Kini i Rusiji. Plan američkog predsjednika da do studenoga smanji na nulu prodaju iranske nafte propast će jer je Kina već najavila da će kupovati naftu iz Irana.