Dan nakon povijesnog susreta čelnika Sjeverne i Južne Koreje, Kim Jong-una i Moon Jae-ina, reakcije pljušte doslovno sa svih strana svijeta. Novo otopljivanje odnosa između dviju zemalja koje su tehnički još u ratu (od 1950.) pozdravljaju i Moskva i Peking, i Washington i Bruxelles, dok se mediji na Zapadu natječu tko će bombastičnije naglasiti punu stabilizaciju u toj, donedavno jednoj od najkritičnijih točaka na planetu. Pri tome se ističe i zasluga američkog predsjednika Trumpa, kojega Daily Telegraph jučer navodi kao budućeg vjerojatnog dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Golem prvi korak
No što se doista jučer dogodilo u Panmunjomu tijekom sastanka sjevernokorejskog i južnokorejskog lidera? Napredak u svakom slučaju, no to je tek bio početak dugih i zasigurno teških razgovora koji će, osim Pyongyanga i Seula, zasigurno uključivati i Washington i Peking. Uostalom, upravo je prijedlog za otvaranje kvadrilateralnih razgovora na relaciji SAD, Kina, Sjeverna i Južna Koreja bio jedan od zaključaka jučerašnjeg sastanka.
Činjenica je da se tijekom sastanka Kim i Moon nisu doticali najbitnijih problema. Nominalno su pozvali na denuklearizaciju Korejskog poluotoka, no u vrlo općem obliku. Ni u jednom trenutku nije navedeno kako bi Sjeverna Koreja trebala smanjiti, a kamoli se potpuno odreći svog nuklearnog programa te interkontinentalnih balističkih raketa. Ova dva programa u kombinaciji upravo su razlog nemirna sna analitičara na Zapadu.
Upravo zbog ove vrlo opće izjave o denuklearizaciji, južnokorejski mediji prilično skeptično i rezervirano opisuju uspjeh sastanka održanog u tzv. Demilitariziranoj zoni. Ipak, tko god je očekivao da će Kim na prvu, u znak dobre volje, smanjiti svoj nuklearni arsenal, politički je naivac. Kim Jong-un cijeli je niz godina razvijao svoje nuklearno oružje i raketni program izlažući Sjevernu Koreju sve težim i težim sankcijama koje su tamošnje društvo dovele na rub gospodarskog opstanka. Razvojem ovih programa znatno je opteretio i položaj Kine na svjetskoj geopolitičkoj sceni jer se upravo Peking na Zapadu doživljava mentorom i zaštitnikom Pyongyanga. I ne treba sumnjati kako će Kim sada svoj uspjeh u razvoju oružja i očiti dovršetak programa koristiti kao žeton u budućim pregovorima o položaju Sjeverne Koreje u međunarodnoj zajednici.
Uostalom, nitko sa sigurnošću i ne može reći koliko i kakve bombe ima sjevernokorejski nuklearni arsenal. Prije nekoliko dana analitičari na Zapadu, isti oni koji su do prije nekoliko mjeseci tvrdili da će Kim Jong-unu trebati bar još dvadeset godina da razvije funkcionalne atomske bombe, sada su počeli tvrditi da se Sjeverna Koreja odrekla nuklearnih testova jer im je podzemni poligon urušen. No jučer je u jednom od izvještaja CIA-e potvrđeno da je poligon više nego funkcionalan. Prevedeno, nitko od analitičara ne zna kakvo je stvarno stanje u Sjevernoj Koreji. Kim Jong-un koristit će svoj nuklearni žeton u pregovorima tijekom sljedećih mjeseci kako bi ne samo ukinuo sankcije već vrlo vjerojatno i ishodio financijsku pomoć za svoju zemlju. I pri tome ne treba očekivati da će se Kim potpuno odreći nuklearnog oružja i dalekometnih raketa, već će, prilično je izgledno, zadržati dva ili tri projektila kao jamac sigurnosti svog režima. I Zapad će na sve to pristati.
S Trumpom za dva mjeseca
Da su razgovori u Panmunjomu tek uvod u stvarne pregovore, pokazuje i to što se Kim i Moon nisu doticali možda najbitnijeg pitanja – gospodarstva. Svi zaključci koji su doneseni pokazuju dobru volju i sjevera i juga, ali više su kozmetičke nego praktične prirode. Promijenjen je naziv dosadašnje Demilitarizirane zone u Zonu mira, posađeno je zajedničko drvo bora, upućen je poziv na denuklearizaciju Poluotoka, predloženo da se organiziraju susreti razdvojenih obitelji... Ni riječi o sankcijama, ponovnoj uspostavi gospodarske suradnje i industrijske zone na sjeveru, ni riječi o pomoći kako bi sjever ponovno počeo normalno funkcionirati nakon iscrpljujućih sankcija. Ove teme očito su ostavljene za novi veliki susret koji će se odigrati za dva mjeseca. Za susret Kima i Trumpa na kojem će tek biti zasigurno prilično žestokih rasprava o doista bitnim pitanjima. No jedno je sigurno. Rješenje sjevernokorejskog problema neće biti postignuto preko noći, već nakon niza pregovora koji će trajati mjesecima. Korak po korak.
Obama dobio nobelovu nagradu za mir a nije nista pozitivno ucinio za svijet niti za svoju drzavu. Trump na drugu stranu cini cuda i opet ga svi kritiziraju. Povjest ce pojazati da je bio jedsn od najboljih svjetskih vodja za Ameriku i za svijet.