Kina do kraja 2014. prestiže SAD i bit će najveća ekonomija

Do kraja ove godine Sjedinjene Države nakon 142 godine izgubit će status najveće ekonomije na svijetu, a čelnu poziciju preuzet će – Kina! Iako su neki proračuni pokazivali da bi se to moglo dogoditi najranije 2019., a najvjerojatnije 2020. godine, to se dogodilo pet godina ranije.

Podatke je prikupio Međunarodni program za usporedbe koji djeluje u okviru Svjetske banke. Podaci koje objavljuje taj dio Svjetske banke smatraju se najuvjerljivijim procjenama o tome što se za određenu iznos može kupiti u nekoj zemlji, bilo da se radi o osobnoj ili državnoj potrošnji. Izračunavanje pariteta kupovne moći (PPP) smatra se najboljim načinom izračunavanja veličine i snage neke ekonomije. Ovom metodologijom izračunava se relativna vrijednost neke valute, odnosno koliko se roba i usluga za isti iznos može kupiti u različitim zemljama.

Indija na trećem mjestu

Prema izračunima iz 2005. godine, vrijednost kineskog gospodarstva iznosila je 43 posto vrijednosti američkog gospodarstva. Šest godina Kina je napredovala velikim koracima pa je 2011. godine tamošnje gospodarstvo vrijedilo kao 87 posto američkog. Međunarodni monetarni fond izračunao je da je od 2011. do 2014. kinesko gospodarstvo ukupno naraslo 24 posto, dok je američko u istom razdoblju imalo rast od svega 7,6 posto.

Kada se u izračune ubace ti podaci, rezultati pokazuju da će Kina do kraja godine prestići Sjedinjene Države. Izračuni Svjetske banke također su pokazali da u siromašnijim zemljama u kojima je gospodarstvo u neprekidnom rastu raste i paritet kupovne moći.

Tako je Indija u nekoliko godina od desete postala treća ekonomija po veličini u svijetu. Prije devet godina ona je vrijedila 19 posto američke, a već 2011. vrijednost joj se gotovo udvostručila – na 37 posto.

Na viša mjesta na ovoj tablici pomaknuli su se i Rusija, Brazil, Indonezija i Meksiko. Izračuni potrošnje po stanovniku ovom metodologijom pokazali su da je ubrzan gospodarski rast u siromašnijim zemljama zapravo u velikoj mjeri smanjio dubinu jaza između bogatih i siromašnih.

Iz toga je izvučen zaključak da u svijetu ima sve manje ekonomske nejednakosti.

Bogati žive lošije

S druge strane, visoki troškovi života gospodarstva Velike Britanije i Japana pogurali su na niže pozicije. Njemačka je, primjerice, zabilježila malo poboljšanje, a Italija je ostala na istome. Uspoređujući stvarne troškove života, izračunato je da se najskuplje živi u Švicarskoj, Norveškoj, na Bermudima i u Australiji, a najjeftinije u Egiptu, Pakistanu, Mijanmaru i Etiopiji.

Neki stručnjaci upozoravaju da je paritet kupovne moći samo jedan od načina za izračunavanje snage neke ekonomije te naglašavaju da će Kini trebati još ponešto vremena da zaista prestigne SAD. Kada se usporedi BDP, američko gospodarstvo još je uvijek dvostruko snažnije, a kada se pogleda BDP po stanovniku, SAD se nalazi na 12., a Kina na 99. mjestu.

Iako bi neke zemlje dale sve za ovako dobre vijesti, vlasti u Pekingu ogradile su se od metodologije uz pomoć koje je Svjetska banka radila izračune koji su Kini predvidjeli prvo mjesto. No brojni su mediji napisali da je Kina slično reagirala i kada je prestigla Njemačku kao najvećeg izvoznika, kada je prestigla Japan kao drugo najjače gospodarstvo i kada je prestigla SAD u trgovinskoj razmjeni.