Kina je i dalje ozbiljno zainteresirana za gospodarsku i trgovinsku suradnju s Hrvatskom i nastavlja ohrabrivati svoje kompanije da ulažu u nju, te poziva hrvatsku Vladu da ponudi investicijske projekte i snažnije podrži inicijativu 16+1 koja, uz Hrvatsku, obuhvaća još 15 zemalja srednje i istočne Europe s kojima Kina želi ojačati ekonomske veze.
"Razmijenili smo informacije s hrvatskom Vladom i njezinim veleposlanstvom u Pekingu, a posjetili smo i nekoliko izvrsnih hrvatskih poduzeća. Vidjeli smo da postoji velik potencijal za suradnju u investiranju", rekao je Hini Qin Jing, glavni izvršni direktor Fonda SINO-CEE (Kina - Srednja i Istočna Europa), teškog 13 milijardi eura, koji je Kina pokrenula kako bi financirala projekte u tom dijelu Europe.
Fond je osnovan u studenom prošle godine u Rigi za vrijeme 5. samita inicijative 16+1, a radi se o investicijskom fondu s privatnim kapitalom, državnom potporom, komercijalnim djelovanjem i tržišnom orijentacijom. Glavni ulagač je kineski bankarski div Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC), koja je fondu pridonijela s 10 milijardi eura. Radi se o jednoj od najvećih svjetskih banaka po tržišnoj vrijednosti, a ima podružnice u više od 30 zemalja svijeta.
Neke su zemlje, poput Poljske, Češke i Latvije, već potpisale memorandume razumijevanja o njihovu uključenju u Fond.
Fond: Predlažemo da hrvatska Vlada odredi točke interesa
"Nadamo se da će se uskoro postići značajan napredak u suradnji s Hrvatskom. Pozdravljamo sudjelovanje Vlade RH i pozivamo je da ponudi investicijske projekte i pruži potporu. Predlažemo da Vlada odredi točke interesa te uspostavi mehanizme razmjene i suradnje", rekao je Qin Jing.
Čelnici Fonda su Hrvatsku posjetili tri puta. "Imamo dobre odnose, ali na vašoj je Vladi da odluči što želi. Ponudili smo neke projekte, ali veliki projekti ne ovise o investitoru već o lokalnoj vlasti i o tome što ona želi", kaže Qin Jing.
No, pokazao je razumijevanje što s Hrvatskom još nije sklopljen ni jedan veliki posao jer što je je projekt veći, kaže, to je potrebno dulje vrijeme da se za njega netko odluči.
"Mi smo spremni. Olakšat ćemo tako što ćemo otvoriti nove urede po Europi i formirati lokalne timove koji znaju jezik i kulturu pojedine zemlje radi lakše komunikacije i učinkovitijeg poslovanja", rekao je Qin Jing u sjedištu Fonda u Šangaju, koji su u lipnju posjetili novinari iz zemalja članica inicijative u organizaciji kineskog Tajništva za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe.
Izrazio je uvjerenje da će uz zajedničku potporu dviju Vlada i zajedničko sudjelovanje poslovnih subjekata i financijskih institucija Hrvatska postati važno područje u srednjoj i istočnoj Europi koje privlači investicije i koje igra sve veću ulogu u okviru inicijative 16 plus 1.
Regija kao logistički kanal za Euroaziju
Fond SINO-CEE usredotočen je na investicijske pogodnosti u tri glavna područja. Prvo je izgradnja infrastrukture, budući da Kina smatra da kroz unaprjeđenje prometne infrastrukture i povezivanja može potpuno iskoristiti regiju kao logistički kanal za Euroaziju.
Drugo područje interesa Fonda je suradnja u proizvodnim kapacitetima. Primjenjujući kineske tehnologije i njezine proizvodne, tržišne i prateće kapacitete, Kina drži da ih može potpuno integrirati s industrijskim i strukturnim potencijalima u zemljama srednje i istočne Europe.
Kao treće, Fond je usmjeren na sektore masovne potrošnje.
"Očekujemo puno promoviranje dvosmjernog industrijskog i kapitalnog protoka između Kine i 16 zemalja. Dosad smo uočili izvjestan broj komercijano održivih investicijskih projekata za koje provodimo dubinske analize, te koordiniramo naše aktivnosti s lokalnim i međunarodnim partnerima", naveo je izvršni direktor Fonda.
"Aktivno ćemo slijediti relevantne projekte. Nadamo se da će zemlje iz regije, uključujući i Hrvatsku, moći nastaviti unaprjeđivati razinu suradnje, te poduzimati inicijative u komunikaciji. Rado bismo ponudili usluge savjetovanja i planiranja, kao i financijske proizvode radi promicanja ulaganja i financiranja", kaže Qin Jing.
Hrvatska ima prednosti u turizmu, treba pojačati promociju
On smatra da Hrvatska ima velike prednosti u turizmu, ali ga treba bolje promovirati. Što će više kineskih građana znati o hrvatskim prirodnim ljepotama, kuhinji, povijesti i ostalim specifičnostima, to će više kineskih turista htjeti posjetiti Hrvatsku. S porastom broja putovanja, kineski su potrošači sve više voljni iskusiti različite običaje, kaže Qin Jing, koji je osobno posjetio Hrvatsku.
"Hrvatska je interesantno mjesto. Bio sam tamo nekoliko puta. To je sjajna destinacija za turistička putovanja. Turizam definitivno tamo trebamo razvijati", uvjeren je. Smatra da se za to može iskoristiti okvir suradnje "16+1" te zajedno razvijati turističke resurse, pripremati i optimizirati nove turističke rute ili ih povezivati s najpopularnijim rutama, uzimajući u obzir troškove putovanja i iskustva putnika.
"Sve u svemu, Hrvatska može pojačati promociju svog turizma u Kini te osigurati načine kako privući turiste, a mi možemo pojačati ulaganja u sektore vezane uz turizam", kaže.
Kinezi nisu dovoljno upoznati s hrvatskim proizvodima poput maslinovog ulja i vina
Drugo područje u kojem Fond vidi priliku za Hrvatsku je agrokultura, primjerice maslinovo ulje i vino.
Kina ima ogroman broj stanovnika i velika je poljoprivredna zemlja i stoga je oduvijek puno polagala na razvitak poljoprivrede. Zadnjih godina, uz poboljšanje životnog standarda, rapidno je porasla mogućnost kineskih potrošača da kupuju uvezenu hranu.
Statistike pokazuju da je 2016. Kina uvezla 45.425 tona maslinovog ulja u vrijednosti 196 milijuna dolara, što je predstavljalo rast od 16,6 posto u količini i 10,9 posto u vrijednosti u usporedbi s prethodnom godinom.
Kina je uvezla 638 milijuna litara vina u vrijednosti 2.364 milijardi američkih dolara, a to je rast od 15 posto, tj. 16,3 posto na godišnjoj razini.
Očito je da suradnja u investiranju u poljoprivredni sektor može biti privlačna, a Kina ima dovoljno veliko tržište za potrošnju kvalitetnih proizvoda, kaže Qin Jing te upozorava uvezena hrana mora ispunjavati zahtjeve za visokim stupnjem sigurnosti, a različite vrste hrane podliježu različitim kriterijima.
Osim toga, za razliku od proizvoda iz nekih zapadnih zemalja, hrvatski proizvodi nisu dovoljno poznati kineskim potrošačima, pa se mora raditi na zadobivanju njihove naklonosti.
"Zato predlažemo da Hrvatska i Kina nastave poboljšavati koordinaciju svojih uvoznih i izvoznih politika, kao i promociju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Trebaju osigurati porezne i druge olakšice i ohrabriti mala i srednja poduzeća da se pojave na lokalnim tržištima te tako proslijede svoje proizvode do Kine", rekao je Qin Jing.
Pogodniji vizni režim doveo bi više Kineza u Hrvatsku
Spomenuo je i mogućnost e-trgovine (kao što su Taobao i Alibaba), koja je u zadnje vrijeme jako popularna među Kinezima i pomogla je tamošnjim seljacima da efikasnije prodaju svoju robu i ostvare veću zaradu.
Na upit Hine jesu li vizni režim i nepostojanje izravnih avionskih linija između Zagreba i Pekinga prepreke u razvoju suradnje, Qin Jing odgovara kako je olakšavanje razmjene između dviju zemalja svakako važan preduvjet za produbljivanje suradnje.
Zadnjih godina, kaže, Hrvatska je poduzela neke mjere u viznoj politici da bi olakšala putovanja za građane Kine. Nadamo se da će ubuduće osigurati još pogodniji vizni režim za kineske putnike s različitim potrebama, kao što su turistička ili poslovna putovanja, a sve radi bolje potpore bilateralnoj suradnji u trgovini, investicijama i i drugim poljima.
"Istodobno, porast broja turista i poslovnih ljudi pomoći će uspostavi izravnih letova između Kine i Hrvatske te drugih pogodnih mjera, od čega će obje strane imati koristi", rekao je šef Fonda u razgovoru za Hinu.
Lu Shan: Suradnja Kine i 16 zemalja je win-win za sve strane
Na brifingu za novinare iz 16 zemalja srednje i istočne Europe u Pekingu visoki dužnosnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lu Shan istaknuo je kako su bit inicijative "16 plus 1" suradnja i obostrana korist. "Svaka zemlja treba imati svoje pravo na razvoj, a Kina i zemlje srednje i istočne Europe imaju duboko tradicionalno prijateljstvo", rekao je.
Podsjetio je kako je prvi samit inicijative "16 plus 1" održan 2011. u Budimpešti, a od tada je postignuta plodonosna suradnja - bilateralne veze su ojačale, zaredale su se posjete na visokim razinama.
Kineski uvoz iz zemalja srednje i istočne Europe narastao je na 14,9 milijardi dolara, što predstavlja godišnji porast od 5,9 posto. U zadnjih pet godina kineske investicije u te zemlje iznosile su 8 milijardi dolara, izvijestio je Lu Shan.
Mnoga kineska poduzeća, dodao je, odlučila su pokrenuti posao i investirati u te zemlje i time pridonijela njihovim ekonomijama, uz ostalo, otvaranjem novih radnih mjesta i plaćanjem poreza.
Suradnja je postignuta i na područjima turizma, kulture, zdravstva i obrazovanja. Tako je više od 5500 studenata iz srednje i istočne Europe studiralo u Kini, a više od 2800 kineskih studenata u tim zemljama.
"Sve su to win-win odnosi koje obilježava pragmatična suradnja i zajednička korist", rekao je Lu Shan.
Hrvatska nezainteresirana za suradnju s drugom ekonomijom na svijetu
Navodeći konkretne primjere, Lu Shan je istaknuo da je Kina uspostavila strateško partnerstvo s Poljskom, Srbijom, Mađarskom i Češkom, a u Estoniji, Mađarskoj, Češkoj i Srbiji otvorila je logističke centre.
Meso i mesne proizvode uvozi iz Mađarske, Rumunjske, Srbije, Makedonije i Latvije, a mlijeko i mliječne proizvode iz Mađarske, Bugarske, Litve, Estonije i Slovenije. Dogovoren je posao na pruzi Budimpešta-Beograd, kao i na tuzlanskoj termoelektrani u BiH.
Premda Kina, kako uporno ističe, sa svih 16 zemalja želi ojačati ekonomsku suradnju, za što je osigurala velik novac, poziva svoje tvrtke da investiraju i nudi projekte, Hrvatska je i dalje među zemljama koje su do sada najmanje učinile na gospodarskom povezivanju s drugom najjačom ekonomijom na svijetu.
U to su se mogli uvjeriti i novinari iz 16 zemalja budući da je na brojnim brifinzima i obilascima relevantnih kineskih političkih, ekonomskih i obrazovnih institucija u Pekingu, Šangaju i Shenzhenu Hrvatska bila vrlo rijetko spomenuta u kontekstu konkretnih primjera uspješne suradnje. Stekao se dojam da Hrvatska nije zainteresirana ni dovoljno aktivna u suradnji s Kinom. U prilog tome ide i činjenica da Hrvatska na Kina+16 skupove u pravilu šalje ministre i niže rangirarane dužnosnike za razliku od drugih zemalja koje uglavnom zastupaju premijeri i predsjednici.
Jurčić: Ustrojiti strateški podsustav za suradnju s Kinom
Ekonomski stručnjak i poznavatelj Kine Ljubo Jurčić kaže da razlog leži u činjenici da Hrvatska uopće nije organizirana da pojača suradnju s Kinom. "Uvijek se to zaustavi na konstataciji da postoje neiskorištene mogućnosti i potencijali za suradnju. Međutim, to se ne može dogoditi spontano budući da je Kina daleko. Za tako daleku zemlju potrebna je priprema, organizacija, strategija, jasni ciljevi i kanali, naprosto sustav koji Hrvatska nije definirala", izjavio je Jurčić Hini.
Zašto je to tako? "Zato što se hrvatska politika uglavnom bavi sama sa sobom. Hrvatska politika je naučena na retoriku kako da lijepo zvuči generalno, i ono što se pozitivno događa pripisuje sebi, a ono što se negativno događa to pripisuje prošlosti ili opoziciji a nitko ne radi na izgradnji nekog sustava ili podsustava", odgovara Jurčić.
Smatra da bi se što prije u gospodarskom sustavu trebao ustrojiti podsustav za suradnju s Kinom. "To nije nešto ad hoc. To bi trebalo biti stalno interdisciplinarno tijelo, od geopolitike, geoekonomike do ekonomije i politike, koje bi radilo na tome kojim kanalima i na koji način ući u Kinu", kaže Jurčić.
Dragi večernjakovci, povodom vašeg serijala s objavama starih izdanja, predlažem reprint Večernjaka od 26.03.2014. u kojem je udarna vijest bila: "Očekuje se da će Kinezi uložiti 100 milijuna kn u Kumrovec i spomen-park Josip Broz Tito". Gdje je zapelo s tom veličanstvenom investicijom, ili možda ipak niste tako briljantni novinari, buahahaha.