'Kina i SAD na zabrinjavajućem su putu sukoba'

Dužnosnike u Washingtonu, iako su zaokupljeni pandemijom COVID-19 i predsjedničkom kampanjom, sve više zabrinjava situacija u Aziji, posebice u Kini, gdje su posljednjih mjeseci događaji eskalirali.

U vrijeme kad se Peking suočava s ozbiljnom kritikom širom svijeta zbog problematičnog ponašanja na početku pandemije, Kinezi se agresivno bore protiv susjeda na više fronti. Najnoviji i zabrinjavajući primjer krvavi je sukob s indijskim snagama visoko na Himalaji, u kojima je, kako se izvješćuje, bilo i ljudskih žrtava.

Rani primjer pokazivanja mišića najava je Pekinga početkom svibnja o planu nametanja zakona o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga, koji je očito zamišljen kao alat za suzbijanje pokreta za demokraciju i ljudska prava te demonstracija protiv Narodne Republike Kine.

Praktični je učinak novog zakona zastrašujući; analitičari vjeruju da to upućuje na kraj posebnog statusa Hong Konga te zapanjujuće odricanje od sporazuma o suverenitetu s Velikom Britanijom iz 1997. Osim što je to pokrenulo očekivani egzodus stanovništva iz Hong Konga, to je i smrtno zvono formule „jedna zemlja, dva sustava“ koju je Kina odavno najavila u nastojanju da uvjeri narod Tajvana da na kraju prihvati „ponovno ujedinjenje“.

Kineski je premijer, prijeteći Tajvanu, nedavno izostavio riječ “miran” u opisu ponovnog ujedinjenja – namjerno ispuštanje pridjeva koji su pažljivo korišteni desetljećima. U međuvremenu, kineski vojni zrakoplovi i mornarički brodovi sve češće povređuju tajvanski zračni prostor i vode. Kina je nastavila i sa stvaranjem umjetnih otoka u spornome Južnom kineskom moru i provokativnim akcijama protiv susjeda, uključujući Vijetnam, Maleziju, Indoneziju i Filipine.

Na primjer, u travnju je kineska obalna straža potopila vijetnamsko ribarsko plovilo. Kinezi – čije je ekstravagantne tvrdnje odbacio Stalni arbitražni sud 2016. – time jasno pokazuju da su ima cilj golemi naftni resursi, prirodni plin, mineralni i ribolovni resursi. Militarizacijom Južnokineskog mora Peking je u stanju povući čvršću omču oko Tajvana i komplicirati mogućnost SAD-a da projicira svoje snage unutar takozvanog lanca First Island (Prvi otočni lanac), koji se proteže od Malezije do Japana i koji uključuje ne samo Tajvan već i otočiće koji žele i Kina i Japan u Istočnome kineskom moru.

Ambicija je Pekinga pretvoriti Južnokinesko more u kinesko jezero. Jasno je da su borbe između kineskih i indijskih snaga najdramatičniji događaji u posljednje vrijeme. Dakako, incidenti duž sporne granice od 4000 kilometara ponavljaju se od 1950-ih, ali ovaj je bio najkrvaviji u 50 godina. Obje se strane međusobno optužuju, ali činjenica da granica nikada nije bila službeno defnirana otežava da istinu. Indijci tvrde da kineske snage svake godine imaju više od stotinu upada i da se najnoviji okršaj dogodio na teritoriju za koji tvrde da je njihov. Nijedna strana ne želi eskalaciju, a još manje rat, pa se vjeruje da će se situacija vjerojatno, zasad, smiriti.

Važnije je pitanje je li posljednjim sukobom Kina željela poslati širu poruku Indiji. Neki nagađaju da su Kinezi u trenutku sve većih razmirica i potencijalnih sukoba sa Sjedinjenim Državama željeli podsjetiti Indijce na golemu razliku u vojnoj sposobnosti između tih dviju strana. Kina također ima strateške utjecaje u Indiji u obliku saveza s indijskim neprijateljem, Pakistanom.

Nagađa se da je Kini, koja je u strahu od okruženja, cilj odvratiti Indiju od daljnjeg približavanja Sjedinjenim Državama, a također želi prigušiti rastuće političke i vojne odnose Indije s Australijom, Japanom i Vijetnamom.

Ne možemo potpuno odbaciti barem djelomičnu ulogu Kine u nedavnom porastu napetosti na Korejskom poluotoku. Bezobrazni jezik Sjeverne Koreje i provokativne akcije – bombardiranje zajedničkog ureda za vezu Sjeverne i Južne Koreje duž granice – pokazatelji su moguće nestabilnosti režima u Pyongyangu, zbog sve utjecajnije sestre vladara Kim Jong-una.

To također može odražavati frustraciju zbog zastoja pregovora sa SAD-om i ustrajnosti američkih sankcija. Ali najmanje je moguće da su, s obzirom na povećane tenzije između Kine i SAD-a, Kinezi svojim sjevernokorejskim saveznicima dali zeleno svjetlo da zakompliciraju pitanja u vezi sa Sjedinjenim Državama u ovome tegobnom razdoblju.

Zabrinjava što su SAD i Kina na putu sukoba koji bi se mogao loše završiti osim ako se dogodi kineski kolaps ili američko odstupanje od Azije uz prihvaćanje kineske hegemonije u regiji. Stvarni sukob mogao bi izrasti iz neke nesreće ili pogrešnog izračuna, ili eventualnog kineskog zauzimanja Tajvana. Ratni scenariji Pentagona pokazuju da bi Kina prevladala nad američkim silama unutar Prvoga otočnog lanca.

Očekuje se da će ovaj zabrinjavajući pomak u regionalnoj ravnoteži snaga motivirati američke planere da usvoje inovacije u strategiji i forsiraju stav u idućih nekoliko godina u nastojanju da ponovno uspostave ravnotežu. U tom se kontekstu ne može isključiti da pogoršanje odnosa sa Sjedinjenim Državama može Kinu potaknuti da ubrza svoje planove u vezi s Tajvanom.