'ISPLATIT ĆE VAM SE'

Kina uvodi bodovanje građana po uzoru na Velikog Brata

Foto: Reuters/PIXSELL
Kina
Foto: Reuters/PIXSELL
Kina
Foto: Reuters/PIXSELL
Kina
13.11.2017.
u 22:25
Oni koji će se pozitivno ponašati bit će nagrađeni, a drugi bi mogli trpjeti kazne
Pogledaj originalni članak

Kina se priprema uvesti nešto što se zove Društveni rejting građana. Sustav koji kao da je izašao iz kakve distopijske serije nije neka novost. Informacije su se o njemu pojavile još prije nekoliko godina. Jasno, i tada je bilo čudno da država u kojoj živi 1,3 milijarde stanovnika želi uspostaviti rangiranje zasnovano na njihovu društvenom i financijskom ponašanju. Sustav koji je kineska Komunistička partija konceptualizirala prošle godine provodi se danas u 30 tamošnjih regija s ciljem da se sustav implementira u cijeloj zemlji do 2020. godine.

Sustavom će se pratiti i procjenjivati svakodnevno ponašanje kineskih građana te za svakog aposebno kreirati rejting. Obračunavat će se sve, od prometnih prekršaja poput prelaska ceste izvan zebre, izbjegavanja plaćanja karte javnog prijevoza, a normalno i ozbiljniji prekršaji, poput neplaćanja poreza. No, mjerit će se i ponašanje na internetu, navodno čak i tko su vam prijatelji na društvenim mrežama, koliko se dugo igrate, gdje surfate. E sad, na prvu, nije to nešto baš toliko neobično jer dosta od tih podataka već imaju tehnološke korporacije poput Googlea ili Facebooka.

Ipak, ne znamo za slučaj da neka država te podatke koristi praktično za nadzor svojih građana. Kako za taj “Social Credit System” kaže službeni dokument, njime će se stvoriti okoliš javnog mnijenja u kojem je povjerenje i njegovo zadržavanje najviša vrijednost. Ojačat će se iskrenost u poštivanju države, komercijalna iskrenost te stvaranje pravne vjerodostojnosti. Zasad je sudjelovanje u tom kineskom programu dobrovoljno, no od 2020. godine bit će obvezno. Za našeg sociologa Renata Matića nema nikakve dvojbe da se radi o nečemu vrlo prijepornom.

– Ako je riječ o toliko obuhvatnoj kontroli, koja ne ostavlja ni zrnce privatnosti, u pitanju je zadiranje u privatnost kakvo bismo mogli zamisliti samo u totalitarnim sustavima. Da je takva tehnološka mogućnost postojala u vrijeme Hitlera i Staljina, vjerojatno bi je oni objeručke prihvatili i primijenili. Takvo što apsolutno je nezamislivo kada se radi o građanskim i ljudskim pravima – kaže Matić i dodaje da o zbivanjima unutar kineskog državnog sustava znamo malo.

Poput Orwelove 1984.

– Koliko god se divimo njihovu ekonomskom napretku, pogotovo tehnološkim i znanstvenim dostignućima, ako se “Social Credit System” provodi u onom obliku u kakvom je u engleskom prijevodu predstavljen, onda je to civilizacijski prijelom, ali ne prema humanosti. Neki su parametri društvene odgovornosti itekako dobrodošli, ali ne postoje oni toliko nedvojbeni da bi se bez greške moglo jamčiti točnost takve procjene svake osobe pojedinačno.

Bojim se da se prije radi o Orwellovoj 1984., ali na šestu potenciju – kaže Renato Matić. Također, vidi se i osebujan pristup kineske vlade stvaranju novog sustava kojim će kao Veliki Brat motriti svoje građane. Naime, osam privatnih kompanija dobilo je dopuštenje da pronađu najefikasnije sustave i algoritme za “Social Credit System”. Jedna je, piše Wired u velikom članku posvećenom krajnje neobičnom projektu, China Rapid Finance, tvrtka partner kineskom tehnološkom divu Tencentu, koja je razvila aplikaciju WeChat, zapravo mobilnu kinesku društvenu mrežu.

Druga je Sesame Credit koja radi pod okriljem Ant Financial Services, podružnica nikoga drugoga doli Alibabe. Najvažnije je kod Ant Financial Servicesa AliPay, online platni sustav koji Kinezi koriste praktično za sve, od plaćanja fast fooda, taksija, karata za kino, školarina... Još bolje, Sesame Credit u uskoj je suradnji s Didi Chixingom, tvrtkom koja je bila glavni konkurent Uberu sve dok tamošnju filijalu Ubera nije – kupila.

Također je u partnerstvu s Baihe, najvećim kineskim online webom za spajanje parova. Znači, dobro odabrana partnerstva već u startu omogućavaju cijelu masu podataka za budući holistički princip nadziranja kineskih građana. No, kako to zapravo funkcionira? Logično je da se pri bodovanju iskoriste podaci poput financija u smislu redovite otplate kredita, kartičnog dugovanja, minusa i sličnog. Drugo je transparencija osobnih podataka poput mjesta prebivališta, broja telefona... Pa onda redovitost u plaćanju računa, prije svega komunalija, telefona...

Realno, i u Hrvatskoj se te podatke može dobiti čak i relativno jednostavno ako se nađete u situaciji nekog dugovanja prema pravnoj osobi. No, sasvim sigurno nije tako lako dobiti egzaktne podatke o nečijem ponašanju i preferencijama. Tu se stvari stubokom mijenjaju i postaju zabrinjavajućima. Social Credit Rating predviđa da mjerilo nečije osobnosti budu i kupovne navike. Primjerice, ako češće kupujete pelene, vjerojatno ste roditelj pa je vjerojatnije da imate viši osjećaj odgovornosti. Eto vaših bodova! Kada se gleda čime se bavite u slobodno vrijeme, dosta će negativno na vas utjecati ako pretjerano igrate igrice. Sustav bi vas mogao procijeniti besposličarem.

Sustav oblikuje ponašanje

Ono što to u osnovi znači jest da će na ovaj način sustav i oblikovati vaše ponašanje. Ako znate da vam kupnja određenog proizvoda ili bavljenje nekom aktivnošću na internetu donosi negativne bodove, tada ćete vjerojatno zaključiti da je najpametnije da se time ne bavite. A onda slijedi tanak led – online komunikacija. Zasad, u Kini tvrde da ona apsolutno ne utječe na krajnji rezultat korisnika, no teško je vjerovati da neki negativan komentar o kineskoj politici, vladi ili ekonomiji neće biti uzet u obzir. Ima još. Na vaš krajnji rezultat mogu utjecati i aktivnosti te komentari vaših prijatelja, što je apsolutno izvan vaše kontrole. Zanimljivo je ipak da su se do sada milijuni Kineza prijavili za testiranje parametara za budući sustav.

Ako dosegnete 600 bodova, što je neki srednji rezultat, dobit ćete pet tisuća juana za kupnju na Alibabi, 650 bodova donosi mogućnost da unajmite vozilo bez depozita ili da koristite VIP lounge u Pekingu, oni koji dosegnu 666 bodova dobivaju pozajmicu od 50.000 juana na Ant Financial Serviceu. Sa 750 bodova dobivate – schengensku vizu! Navodno su ostvareni bodovi na preliminarnim testiranjima čak i stvar statusa, nude se savjeti kako poboljšati vlastiti rezultat, o svemu se raspravlja na društvenim mrežama. Sve je to smišljeno prilično inteligentno jer kineska vlada jednostavno nastavlja sa već postojećim sustavima kakve primjenjuje upravo Sesame Credit.

Vidjelo se da su represalije puno neučinkovitije od stimuliranja ljudi da se ponašaju onako kako je to sustavu prihvatljivije i tako ostvare dodatna prava ili privilegije do kojih inače ne bi uopće mogli doći. Svakako, bit će i onih koji to neće baš tako shvatiti. Za njih će se, najavljeno je, primjenjivati jedinstveni princip prema kojem teži gubitak povjerenja negdje znači pad privilegija i prava svuda. Oni koji će imati lošije rezultate borit će se sa sporijim internetom, bit će im ograničen pristup restoranima i putovanja izvan kineskih granica. Odrazit će se to i na visinu kredita koji mogu dobiti te na socijalne povlastice i prednosti koje će moći uživati. U najgoroj varijanti, zbog njihova malog broja bodova mogla bi trpjeti i njihova djeca.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

NJ
nada.jurincic
00:15 14.11.2017.

Kina je najveći dovršeni projekt Komunističke Internacionale koji oni danas zovu NWO ili Novi svjetski poredak.Najodvratnija minhauzenovska laž u poviesti ljudske vrste.Projekt rotšildske globalmafije opisan u Protokolima sionskih mudraca,plačen sa 120milijuna života.Di je radnik veći ROB nego u Kini.Ubijaju se ka snoplje.Imaju tri kaste:roblje,nadglednike robova i elitu kompartije. Global KAPITAL je izmislio komunizam da sprovede NWO projekt sionskih pljačkaša i lažaca.

KO
konzervativac
00:23 14.11.2017.

Ne razumijem autora. Pa Kina je totalitarna država par exelance i bez pravljenje ovog novog zoološkog vrta od 1,3 mld ljudi. Ekonomski napredak da, ali koja su to znanstvena postignuća u Kini? Mislite li da su parafraze zapadne znanosti i tehnologije originalna znanstvena dostignuća? Da li znate koliko nobelovaca ima Kina, a koliko 130 puta manja Mađarska? Ono s Orwelom stoji.

NI
Nikomah95
07:23 14.11.2017.

Mora da im je uzor hrvatski ovršni zakon.