Dva velika kita opažena kod Lošinja. 'Izgleda da su u dobroj formi'

Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet priopćio je danas da su dva velika kita (Balaenoptera physalus) opažena zapadno od Lošinja. Istraživači su proveli s kitovima nešto više od dva sata.

Kitove su opazili oko tri nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja te su utvrdili da je riječ o dvije odrasle jedinke, čija je dužina procijenjena na oko 17 i 18 metara. Izgleda da su kitovi u dobroj formi.

Tijekom gotovo dva sata promatranja životinje su prosječnom brzinom od oko 3 do 4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije sljedećeg zarona.

Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za fotoidentifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu, navodi se u priopćenju.

Veliki kit druga je po veličini životinja na Zemlji. Oceanski primjerci mogu biti dugi i do 27 metara, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom oko 20 do 23 metra.

Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i više od 100 godina.

Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija, uglavnom zbog ljudske aktivnosti. Procjenjuje se da ih je trenutačno samo nekoliko tisuća, a njihov broj opada.

Sudari s velikim plovilima jedan su od glavnih uzroka smrtnosti velikih kitova u Sredozemlju, a jedna od jedinki koje su promatrane pokraj Lošinja na tijelu ima ožiljke koji upućuju na sudar s većim plovilom, navodi Institut Plavi svijet.

Iako Jadransko more nije područje u kojem se ta vrsta pojavljuje u većem broju, gotovo svake godine uočavaju se pojedine jedinke. Prikupljeni podaci upućuju na to da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline.

Kitovi su u Hrvatskoj zakonom zaštićeni, a iz Instituta Plavi svijet poručuju da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavaju, ne uznemiravaju ih i ne proganjaju.

S obzirom na to da su veliki kitovi ugrožena vrsta, Institut poziva građane da dojave svoja opažanja i, ako mogu, da pošalju njihove fotografije i videosnimke jer će tako pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumijevanje života kitova u Jadranskom moru.