Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavilo je rezultate dvaju projekata koji značajno pridonose primjeni digitalnih tehnologija u zaštiti prirode. Hrvatska se 2022. godine pridružila Globalnom informacijskom sustavu bioraznolikosti, međunarodnoj mreži i istraživačkoj informatičkoj platformi usmjerenoj na pružanje pristupa podacima o svim vrstama života na zemlji, koja danas ima stotinjak članica. Prvi je projekt Atlas bioraznolikosti Hrvatske (portal BioAtlas), baza za pohranu i dijeljenje podataka o vrstama i predstavlja prvi hrvatski nacionalni sustav otvorenih podataka o bioraznolikosti.
– Temelji se na globalnoj platformi i mreži informatičkih sustava "Living Atlases", koja se razvija posljednjih 20-ak godina i u tom su je razdoblju mnoge države odlučile preuzeti i koristiti jer zadovoljava gotovo sve zahtjeve upravljanja podacima o bioraznolikosti – pojašnjavaju u Ministarstvu. Hrvatska ima 38,1 posto zaštićenoga kopna i 12,6 posto zaštićenog mora, uz 31 posto udjela energije iz obnovljivih izvora. Ciljevi do 2030. su 42,5 posto udjela energije iz obnovljivih izvora i 30 posto zaštićenog mora. Drugi su projekt karte osjetljivosti prostora RH na razvoj solarnih i vjetroelektrana (počeo je lani u svibnju, a završava ovaj mjesec i vrijedan je oko 300.000 eura), rezultat suradnje Ministarstva, organizacije The Nature Conservancy (TNC) i Energetskog instituta "Hrvoje Požar".
Razvijene su uz primjenu naprednih modela strojnog učenja i stručnih analiza. Obrađeno je oko milijun opažanja životinja i predikcija rasprostranjenosti za više od 350 vrsta, s naglaskom na ranjive skupine poput ptica, šišmiša i velikih zvijeri. Metodom pametnog mapiranja karte omogućuju precizne procjene rizika i donošenje odluka o mogućim lokacijama solarnih i vjetroelektrana s minimalnim utjecajem na prirodu. Potencijalni utjecaji sunčanih fotonaponskih elektrana na šišmiše odnose se prije svega na gubitak staništa zbog razmjerno velikog zauzeća prostora.
Osim toga, postoje istraživanja koja ukazuju na to da šišmiši mogu površinu fotonaponskih panela zamijeniti za vodenu površinu pa pokušavaju piti vodu. Posebno su za njih opasne turbine vjetroelektrana. Smetaju im prilikom eholokacije, a područja vrtložnog strujanja zraka u neposrednoj blizini turbina kod šišmiša mogu uzrokovati i smrt od tzv. barotraume. U Hrvatskoj žive tri vrste velikih zvijeri – vuk, ris i medvjed, kojima treba velik prostor i osjetljivi su na ljudski utjecaj, barijere i usitnjavanje staništa zbog gradnje ograđenih sunčanih elektrana i vjetroturbina.
>> FOTOGALERIJA Ne kaže se bez veze 'odan kao pas' – a ovo je 15 najodanijih pasmina na svijetu
