Sve izraženiji klimatski ekstremi posljednjih desetak godina uvelike utječu na zdravlje i život ljudi. Temperaturni skokovi od 10, 15 Celzijevih stupnjeva u jednom danu snažan su udar na ljudski organizam. Donedavno su se samo stari ljudi žalili na tegobe zbog promjene vremena, no sada je već teško naći osobu kojoj vremenske promjene ne predstavljaju problem. Sve češće osjećamo posljedice nagle promjene tlaka, glavobolju, migrenu, umor, razdražljivost, depresivna stanja, opću slabost, malaksalost i mučninu zbog naglih temperaturnih promjena pa se osobita pažnja pridaje novoj grani meteorologije, biometeorologiji. Klimatske promjene uzrokuju prirodne katastrofe i dramatične promjene u ljudskom okolišu, hrani, vodi i zraku, a time utječu na život i zdravlje.
Sve više komaraca i krpelja
Proizvodnja hrane destabilizirana je sušom pa prijeti povećanje gladi u svijetu. Zagađenje i peludne sezone uzrokuju sve više alergija, zagrijavanje voda, poplave izazivaju sve više zaraznih oboljenja u vodi (dijareja), a vlažnost i vrućine pogoduju i množenju komaraca i drugih prijenosnika zaraznih bolesti kao što su malarija i denga groznica. Ugroženi su posebice veliki gradovi, mali otoci i priobalni gradovi te ruralna područja. Dok su za bolesti krvožilnog sustava zimi nepovoljne niske temperature zraka, pad tlaka i južina, ljeti su nepovoljne nagle promjene nakon velikih vrućina i sparina. Nestabilno vrijeme loše djeluje i na dišni sustav, ali i na mentalno zdravlje. Zbog svih tih promjena Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će između 2030. i 2050. godine godišnje umirati dodatnih 250 tisuća ljudi.
U Hrvatskoj se priprema nacrt strategije prilagodbe klimatskim promjenama i odgovarajući akcijski plan (financirano iz EU). U pripremama za taj dokument koje se tiču zdravstva, dr. sc. Matijana Jergović, specijalistica epidemiologije i uža specijalistica zdravstvene ekologije s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, navodi zdravstvene posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta koje se očekuju u RH, kao i mjere za njihovo suzbijanje. Među indirektnim utjecajima navodi otežane uvjete uzgoja i skladištenja zdravstveno ispravne hrane, što će utjecati na razvoj bolesti probavnog sustava, pothranjenosti, debljine i dijabetesa. Navodi i porast broja komaraca i krpelja, što znači više oboljelih od vektorskih bolesti koje prenose (malarija, denga, žuta groznica, virus Zapadnog Nila te lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis). Osim niza mjera koje predlažu stručnjaci, poput edukacije, zaštite, nadzora, cijepljenja itd., postavlja se pitanje hoće li ljudski organizam doživjeti neke promjene kako bi se prilagodio novim uvjetima života.
– Fiziološki procesi mijenjat će se, no hoće li to biti samo kardiovaskularni sustav, mentalni sustav, ne može se još reći – kaže dr. M. Jergović. I pulmolog s Jordanovca dr. Saša Srića kaže da je za očekivati promjene u čovjekovu dišnom sustavu. Prof. dr. Hrvoje Pintarić, kardiolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, ukazuje da se klimatske promjene događaju puno brže nego što bi ljudi mogli reagirati.
– Klimatske su promjene tako znatne i brze da se aklimatizacijske promjene događaju daleko sporije. Čovjek se prilagodi na svašta, primjerice ljudi na visokim planinama imaju drukčiju oksigenaciju, sniženi parcijalni tlak kisika i zato drugačiji hemoglobin, oni gore normalno funkcioniraju dok mi tamo ne bismo mogli ni disati. Na sve što je kontinuirano čovjek se može prilagoditi, no zadnjih desetak godina promjene su preintenzivne – kaže prof. Pintarić.
Tajna enzima laktaze
Genetska i fenotipska prilagodba odredit će vrste koje će preživjeti nakon velikih klimatskih promjena, ne dvoji genetičar prof. Dragan Primorac.
– Utjecaj takvih procesa najbolje se vide iz dva primjera. Prvi je vezan za neolitsku migraciju prije 10-ak tisuća godina tijekom koje su prvi ratari i stočari došli na naša područja. Dotadašnji lovci i sakupljači hrane morali su adaptirati svoj metabolizam novim oblicima hranjenja, a prema zadnjim teorijama velik ih je broj krenuo i na sjever. Iako mlijeko nikada nije bila osnovna prehrana tog stanovništva, na tim su prostorima uspjeli preživjeti isključivo oni koji su imali enzim laktazu, nužan za probavu mliječnog šećera laktoze. To objašnjava zbog čega danas populacija nordijskih država pokazuje golemu toleranciju na mliječni šećer, koja se kreće između 70 i 80 posto – kaže Primorac.
Nadalje, u prilog adaptacije čovjeka ovim uvjetima govori veza malarije i neuobičajeno česte varijacije gena (glycophorin) koji kao stanični receptor u velikom postotku slučajeva onemogućuje nastanak ove bolesti.
– Rezultati o kojima genetičari svakodnevno govore tiču se direktnog utjecaja promjene okoliša na funkcioniranje gena kroz niz molekularnih mehanizama. Organizmi koji se neće moći genetski adaptirati navedenim epigenetskim promjenama neće preživjeti – poručuje Primorac.