Hrvatska ima malu emisiju stakleničkih plinova po glavi stanovnika, ali je vrlo osjetljiva na klimatske promjene, to je više puta rečeno na jučer održanom stručnom skupu “Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazov i prilike” koji su u Zagrebu organizirali Predstavništvo Europske komisije u RH, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatska gospodarska komora. Klimatske promjene u Hrvatskoj već se događaju, čemu smo svjedoci ovih dana – toplinski udari izmjenjuju se s olujnim nevremenom.
Naše ribe selit će se na sjever
A prema projekcijama do 2070. godine, koje su iznesene na skupu, Hrvatskoj prijete drastične promjene klime, što će za sobom donijeti i velike promjene u načinu života na ovim prostorima. Dr. Vladimir Kalinski, voditelj projekte skupine za izradu strategije prilagodbe klimatskim promjenama, tako je iznio podatak da će do 2070. godine srednja temperatura zraka u Hrvatskoj porasti do 2,2 Celzijeva stupnja, da će količina oborina biti smanjena do 15 posto u svim sezonama osim zime, u Hrvatskoj će do 2070. snježni pokrivač biti smanjen za gotovo 50 posto, a razina mora do kraja ovog stoljeća porast će od 40 do 65 centimetara čime je ugrožen veliki broj gradova na našoj obali. Sve će češće biti elementarne nepogode poput tuče, proloma oblaka, olujnih vjetrova i pijavica. To će za posljedicu imati, što se hidrologije tiče, veću učestalost i intenzitet sušnih razdoblja, a s druge strane češće poplave. Pri tome će temperatura voda znatno narasti.
Zbog toga će najviše trpjeti poljoprivreda u kojoj se očekuju najveće štete od klimatskih promjena. Tako će u Hrvatskoj prinosi od poljoprivrede zbog suše i rasta temperature zraka biti smanjeni za tri do osam posto, a to će za posljedicu imati skuplju proizvodnju hrane.
Utjecaj na zdravlje
Na skupu je rečeno i da će klimatske promjene dovesti do toga da u Hrvatskoj nemamo ljeti problem sa šumskim požarima samo uz jadransku obalu nego ćemo se s njima boriti i , primjerice, u Zagorju i drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske. Zbog porasta temperature mora domaća jadranska riba bježat će dublje i sjevernije, a stizat će nam nove vrste iz toplijih mora. Promjena klime dovest će i do promjene turističke sezone u Hrvatskoj. Zbog sve toplijih ljetnih mjeseci koji će biti sve prožetiji vremenskim nepogodama, ljeta kod nas više neće biti tako ugodna. No to bi moglo pozitivno utjecati na pred i posezonu koje će biti ugodnije što se tiče vremenskih prilika.
Sve lošija klima u Hrvatskoj uvelike će utjecati i na zdravlje stanovnika. Ekstremne vremenske prilike dovest će do porasta kroničnih nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne i respiratorne, a povećat će se i smrtnost. Promijenit će se i epidemiologija zaraznih bolesti kod nas pa će se tako pojaviti nove vektorske bolesti, tj. one koje prenose insekti poput komaraca.
Ovi Tzv.strucnjaci neznaju što će biti sutra a kamoli 2070god.