Ključni dokaz afere Agrokor, knjigovodstveno - financijsko vještačenje, došao je u pitanje, a samim tim poprilično je neizvjesno kada će optužnica u toj aferi teškoj 1,1, milijardu kuna biti potvrđena te hoće li uopće. Proizlazi to iz odluke Visokog kaznenog suda (VSK) koji je djelomično uvažio zahtjeve obrana, koja su tražile da se spomenuto vještačenje izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz. Je li riječ o zakonitom ili nezakonitom dokazu, optužno vijeće morat će odlučivati ponovo, a zahtjevi obrana za izdvajanjem nekih drugih dokaza su odbijeni.
Što se tiče spornog vještačenja, koje je kostur cijele optužnice i najvažniji dokaz tužiteljstva, optužno vijeće je smatralo da je o zakonitom dokazu, nakon što je dobilo odgovore na neka pitanja. Obrane su se na tu odluku žalile, a VSK im je sada dao za pravo. Oni smatraju da za sada uopće ne može ispitati je li riječ o zakonitom ili nezakonitom dokazu. Prema njima, sporno je jer nije jasno tko je i u kojoj mjeri sudjelovao u izradi predmetnog vještačenja zbog čega nije bilo moguće ni provjeriti jesu li osobe koje su sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja bile u sukobu interesa. Obrana smatra da jesu, jer je financijsko -knjigovodstveno vještačenje izradila poljska podružnica KPMG-a. Riječ je o revizorskoj tvrtki, čija je hrvatska podružnica radila financijska vještačenja i za izvanrednu upravu Agrokora, pa obrane smatraju da je riječ o sukobu interesa te vještačenje smatraju nezakonitom dokazom i traže njegovo izdvajanje.
Obrani sporni nalaz izradio je Ismet Kamal, koji je, na upit optužnog vijeća, naveo da zbog potpisane izjave o povjerljivosti te GDPR-a ne može navesti imena osoba koje su mu pomagale pri izradi nalaza. On radi za poljsku podružnicu KPMG-a, a kako se problem izrade nalaza pojavio još tijekom istrage, te kako obrane tvrde od početka da je riječ o nezakonitom dokazu, optužno vijeće je tražilo podatke o tome kako je nalaz napravljen i tko ga je napravio. Nakon što su dobili odgovor od Kamala, zaključili su da je riječ o zakonitom dokazu. Na za razliku od njih VKS smatra da se prilikom ponovnog odlučivanja o tom dokazu treba provesti tzv. suđenje o zakonitosti dokaza. Odnosno da se Ismeta Kamala treba pozvati kao svjedoka, kako bi ga se ispitalo, odnosno od njega doznalo tko je sve sudjelovao u izradi vještačkog nalaza. VKS napominje i da te osobe ne uživaju zaštitu prema GDPR-u jer je riječ o kaznenom postupku te da obrana, imajući u vidu načela pravičnog suđenja i ravnopravnosti oružja, ima pravo uvida u te podatke.
Nakon što se utvrdi tko je sve sudjelovao u izradi vještačenja, razmatrat će se i jesu li te osobe obavljale neke druge poslove za izvanrednu upravu, odnosno jesu li riječ o sukobu interesa. Kada se to pitanje razriješi tek će se onda moći odlučivati o osnovanosti optužnice kojom tužiteljstvo Ivicu Todorića i još 14 osoba tereti za niz gospodarskih malverzacija.
Todoriću će država isplati sve do zadnje lipe, s kamatama.