Novi porez na ekstraprofit nije dobro legao pojedinim dužnosnicima HDZ-a, ali ni njegovim koalicijskim partnerima. Vlada bi ovaj tjedan morala pokrenuti postupak javnog savjetovanja o novom porezu na ekstraprofit, koji se uvodi na poticaj Europske komisije. Riječ je o jednokratnom porezu, ponajprije rezerviranom za energetski sektor jer je profitirao na rastu cijena plina, struje i goriva, ali države ga po svojoj odluci mogu slobodno primijeniti na sve poduzetnike čija je dobit iskočila iz uobičajenih okvira. Ta je granica postavljena na 20 posto veću dobit u odnosu na profite koje su kompanije ostvarile protekle četiri godine. Premijer Plenković i ministar financija Marko Primorac, kako doznajemo, razgovarali su o tome početkom tjedna i s koalicijskim partnerima, među kojima njihov prijedlog nije naišao na odobravanje.
Subvencije utjecale na profite
Riječ je o tome da Ministarstvo financija ne želi novi porez ograničiti samo na energetski sektor, već bi ga plaćale i sve druge tvrtke kojima je ove godine dobit skočila više od 20 posto. Ina je dostavila burzi podatak da joj je u prvih 9 mjeseci dobit porasla 171 posto, Spanu iz IT sektora 171 posto, Zagrebačkoj banci 43 posto, dok je dobit Kraša skočila samo 6 posto, a turističkog lanca Valamar oko 8 posto. Atlantic je pak u minusu za trećinu. Podaci kojima raspolažu u Banskim dvorima pokazuju da je neobično visok rast dobiti zamjetan u svim djelatnostima, a ne samo u energetici. Država je ove godine planirala naplatiti oko 9,3 milijarde poreza na dobit od poduzeća, no u rebalansu je ta svota dignuta na 11,3 milijarde, odnosno naplatit će ga dvije milijarde kuna više. Približno toliko porasla je i naplata PDV-a. Golema inflacija i široko rasprostranjeno povećanje cijena vjerojatno su imali utjecaj na rast dobiti tvrtki kao što imaju i na povećanje poreznih prihoda države. Osim toga, bilo je sa strane države nekih direktnih ili indirektnih subvencija koje su utjecale na profite kompanija. Ministar financija Marko Primorac kazao je u Saboru da Vlada mora reagirati kako bi spriječila da "netko te državne subvencije usmjerava prema svojim profitima".
Ideja je Europske komisije da se izvanredan porez ili, kako ga nazivaju, solidaran porez usmjeri u državne socijalne programe. Plaćao bi se samo 2023. godine za dobit ostvarenu u 2022. godini. Hrvatski su poduzetnici glasniji u izricanju svojih stavova od ikojeg sindikata te se, očekivano, protive širenju poreza na tvrtke izvan energetskog sektora.
– To će zaustaviti razvoj, povećati nezaposlenost i otjerati investitore iz Hrvatske – kaže nova direktorica HUP-a Irena Weber.
No, kamo god bi unutar EU krenuli, dočekalo bi ih slično stanje. Mađarska je još oštrija te je svojim dobitašima nametnula 65 posto ekstraporeza, bazu tvrtki koje će ga plaćati proširile su izvan energetskog sektora Italija i Španjolska, a to planira i Poljska. Mađarska, inače, ima najniži porez na dobit u EU – samo 9 posto, no i Hrvatska je među državama s nižim poreznim opterećenjem dobiti poduzeća i ono je 10 posto za male tvrtke te 18 posto za velike. Usporedbe radi, porez na plaće je 20 i 30 posto, plus doprinosi. U Njemačkoj je porez na dobit poduzeća 30 posto, u Austriji 25 posto, Slovačkoj 21 posto, Sloveniji 19 posto. Kako neslužbeno doznajemo, puno je otvorenih pitanja, no ako se ostane na rješenju da će 33 posto poreza na ekstraprofit plaćati svi sektori, postavit će se neka granica, bilo u visini ukupnih prihoda bilo u iznosu dobiti ispod koje se porez na ekstraprofit neće plaćati.
Rupe u sustavu
Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, kaže kako ne treba izmišljati nove kriterije, nego treba generalno podići opterećenje kapitala. Pokazalo se da je pao udio troška rada u BDP- u, a porastao udio profita poduzetnika. Tvrtke su povećale cijene, a radnicima rekle da zbog krize ne mogu dobiti povišicu i sad im raste dobit. Osim toga, Lovrinčević kaže da bi trebalo zatvoriti rupe u sustavu kao što su paušalni obrti, iznajmljivanje, nekretnine, zbog kojih mnogi ne plaćaju poreze.
– Svagdje u svijetu sazrijeva uvjerenje da se mora prebaciti teret na kapital. Britanska premijerka pokušala je suprotno i pala je – kaže Lovrinčević.
VIDEO Lažirao ugovore da bi se na Mirogoju dokopao 500.000 kuna vrijednog grobnog mjesta
Da malo razveselim desničad; znate zašto taj porez zamalo nije prošao? Zbog Orbana, koji se protivio oporezivanju multinacionalnih kompanija. Čisto da znate s kime se svrstavate.