Između Zorana Milanovića, predsjednika RH i kada je vojska u pitanju Vrhovnog zapovjednika, te ministra obrane Maria Banožića, opet je izbila bura. No, s obzirom na razlog sukoba, to je prije bura u boci. Povod spora je kadroviranje ne oko nekih bitnih funkcija poput načelnika Glavnog stožera ili zapovjednika kopnene vojske ili HRZ-a primjerice, nego brigadira koji zapovijeda Počasnom zaštitnom bojnom, postrojbom od 300-njak vojnika, čiji je primarni zadatak čuvanje i osiguravanje Predsjednika i Pantovčaka. U normalnim prilikama, kadroviranje ove funkcije bio bi posao dvaju kabineta i nikako ne bi doveo do javnog konflikta predsjednika države i ministra obrane, odnosno Vlade Andreja Plenkovića. No, sudbina brigadira Elvisa Burčula ipak je dovela do nove svađe dvaju brda. Svaki je povod dobar, kad hoćeš "šiljiti".
Burčul je na ovu dužnost stupio u mandatu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u listopadu 2016. i mandat mu je istekao prije godinu dana. Brda su se tada dogovorila, pa mu je ministar obrane Banožić, koji je Burčulu ovdje "poslodavac", produžio mandat za godinu dana. Kako je istekla i ta godina, postojala je mogućnost za još jedno produženje od godinu dana, što dopušta zakon. No, tu počinje zaplet.
Prema verziji MORH-a, s Pantovčaka stiže prijedlog da se Burčulu produlji mandat na dva i pol mjeseca, do Nove Godine. Na takvo nešto, međutim, niti ministar nije želio pristati, a kako tvrde, i načelnik glavnog stožera admiral Robert Hranj, koji nije imao ništa protiv da se Burčulu produlji mandat na godinu dana, nije bio za ovo dvoipolmjesečno produljenje. Banožić je smatrao da nema zakonskog uporišta produživati mandat "odokativno", već ili za godinu dana ili ništa, pa je odlučio da neće. No, tu se podigla "radna temperatura" svima, što je onda Banožić odlučio presjeći i ne ostaviti Burčula neraspoređenim, nego, s obzirom da postoje uvjeti, umiroviti ga. I dok je letio u zrakoplovu u Bruxellesu na sastanak ministara obrana EU-a, s Pantovčaka stiže oštro priopćenje, čiji je ton uzbudio javnost. Pantovčak postupanje ministra obrane zbog prijevremenog umirovljenika Burčula ocjenjuje grubim nasrtajem na uredno funkcioniranje sustava OSRH.
Optužuju Vladu RH da pokušava voditi kadrovsku politiku u OSRH ne poštujući potrebe službe, odluke Predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika, kao ni prijedloge načelnika GS OSRH, te da se tako "bezrazložno i suprotno interesu OS RH tjera iz sustava obrane odlikovane časnike HV-a". Pritom, Pantovčak podsjeća da je brigadir Burčul dobrovoljac Domovinskog rata, koji se uključio u siječnju 1991. Milanović kroz priopćenje optužuje Vladu RH za pokušaj samovoljnog postavljanja kadrova u postrojbu čiji je prvenstveni zadatak zaštita Predsjednika. Ovdje očito sugerirajući da Vlada kao šefa osiguranja i zaštite Predsjedniku želi postaviti nekog svog čovjeka. Što bi teško išlo s obzirom da niti Vlada, niti njezin ministar ne mogu postaviti zapovjednika s kojim se Milanović ne bi složio. I još se dodaje u priopćenju kako Predsjednik neće dopustiti nasrtaj dnevne politike na vojsku i zloporabe na štetu časnika HV-a koji su i hrvatski branitelji.
Na to gromovito priopćenje reagirao je i MORH, tumačeći da je postupanje Ministarstva zakonito, te da su potpuno netočne konstatacije o nasrtanju dnevne politike na vojsku i zloporabe na štetu vojnika. Podsjećaju da je Burčulu istekao mandat i da je stekao pravo na starosnu mirovinu. To umirovljenje nije u nadležnosti načelnika Glavnog stožera OSRH, već je u ovlasti ministra. Podsjeća se i na zakonsko rješenje da se inače imenovanje tog zapovjednika provodi na način da Predsjednik RH imenuje djelatnu vojnu osobu na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane. Inače je uobičajeno da bivšeg zapovjednika nasljeđuje njegov zamjenik, ali, kako naglašavaju u MORH-u, to "nije Sveto pismo".
Neslužbene informacije s Pantovčaka i iz smjera MORH-a razlikuju se i kada je u pitanju uključenost admirala Hranja. Na Pantovčaku se čude i nije im jasno zašto je ministar Banožić postupio protivno traženju načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja. Jer, Hranj je navodno pisanim putem tražio ministra da se zapovjedniku Počasno zaštitne bojne, brigadiru Elvisu Burčulu produži mandat koji mu je istekao, još do kraja godine, a od ministra u međuvremenu nije, čuje se, dobio nikakav pisani odgovor. Iz smjera MORH-a pak tvrde da je to netočno, jer niti se Hranj nije složio s prijedlogom za (nezakonito) produženje od 2,5 mjeseci, nego, ponavljaju, ako se ide na produženje, neka to bude još jedna cijela godina.
Najnoviji sukob na relaciji predsjednik - ministar, komentirala je bivša SDP-ova ministrica obrane Željka Antunović.
"Očito je da se radi o nekom vidu neslaganja s ministrom, možda i o nečemu na osobnoj razini. Teško je reći. No, činjenica je da je Počasna zaštitna bojna locirana na Pantovčaku i da odrađuje poslove za Ured predsjednika. Obavlja i dio protokola za što znamo da je tema oko koje se dva brda također nisu slagala, odnosno oko čega su imali nesporazume", kazala je Antunović.
Ona osobno, dodaje, ne zna zašto se to točno dogodilo, ali smatra da niti je dobro i da je potpuno nepotrebno. "Mogu se oni razilaziti i naslagati, ali treba razgovarati. U ovom situacije, a prije nego donese odluku o umirovljenju ministar je trebao razgovarati i sa načelnikom i s predsjednikom države jer se radi o poziciji koja je direktno u funkciji predsjednika", kaže Antunović.
Cijela priča vrlo je neobična i bivšeg načelniku Glavnog stožera OSRH i bivšem ministru obrane Pavlu Miljavcu koji je kratko poručio kako ministar ima pravo umiroviti, ali obično se to radi uz suglasnost načelnika Glavnog stožera OSRH.
"To treba biti stvar dogovora, a ne da se ovako stvari događaju. Mi pričamo o dva i pol mjeseca, ne o dvije i pol godine", kazao je Miljavac.
Kako će se cijela situacija rasplesti i što točno predsjednik države može napraviti u ovoj situaciji obzirom da je u svom priopćenju kazao kako neće dopustiti nasrtaj dnevne politike na OSRH i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja na štetu časnika HV-a i branitelja, tek će se vidjeti. Neslužbeno se od izvora bliskog Uredu predsjednika može čuti kako bi poništenje odluke od strane ministra bila svakako opcija. Smatraju, dakle da je na potezu Banožić.
Dragec koji radi u firmi za ovo i ono pozvan je u kadrovsku i rečeno mu je da sa 27.9. ispunjava uvjete za mirovinu i prestaje mu radni odnos. Dragec je bio branitelj od 1991. do kraja. I nikome ništa, o tome nitko ne piše. Kakva je razlika između Drageca i Elvisa?