Koje će posljedice klimatskih promjena osjetiti Hrvatska? Atmosferski fizičar: 'Zbog suša ćemo imati nestašice vode'

Moramo li se naviknuti na ove rapidne promjene vremena kakvima sve više svjedočimo u posljednje vrijeme, a posebice na onakve oluje kakvima smo svjedočili prošlog ljeta, i kakvo ljeto uopće možemo očekivati, komentirao je u studiju Večernji TV-a atmosferski fizičar Branko Grisogono. Govoreći o klimatskim promjenama, Grisogono je poručio da su one najveći recentni izazov civilizacije te da moraju postojati efikasni sustavi obrane. 

- Za ovu godinu važno je kada će El Nino prestati. Mogao bi prestati za mjesec ili dva i onda je ovo pitanje hoće li ova godina biti druga ili prva globalno najtoplija godina ikad. U prve tri će biti, to je 80 posto vjerojatnosti. Lanjska je bila apsolutno najtoplija, a ova vrlo dobro konkurira, makar El Nino slabi. Toliko je topline pohranio u oceane, a oceani imaju dugo pamćenje i onda oni zrače energiju nazad i prave te dinamičke sustave. Ovo ljeto isto je za očekivati nekoliko nevremena, da bi bilo više suše... Imamo sušu, sušu, a onda dođu teški prolomi oblaka. Statistički gledano, ova godina mogla bi biti slična lanjskoj - kazao je Grisogono, a onda se osvrnuo općenito na posljedice klimatskih promjena koje bi Hrvatska mogla osjetiti. 

- Prema idućim desetljećima, za Hrvatsku je za očekivati porast nivoa mora za 30-ak cm u odnosu na kraj 19. stoljeća, plus minus pet, šest centimetara. U drugoj polovici ovog stoljeća još jedno pedeset posto toga. To je onda povezano s niz drugih efekata i dinamikom mora. Čim je more toplije, onda ono lakše pomaže razvoju ciklona - kaže fizičar.

Može doći do zanimljivih međudjelovanja ciklone i zagrijavanja mora da oni uđu skupa u fazu i da dolazi do ''meteocunamija'', koji su češći nad toplim nego hladnim morima, objašnjava Grisogono.

POVEZANI ČLANCI:

- Tada se pojave jako veliki valovi, a kad se na to složi plima, to vam je dovoljno za poplave obalnog područja. Imat ćemo nešto manje oborine nego u prošlosti, međutim vi u toplijoj klimi zagrijavate, a držite istu količinu vode na raspolaganju. To vam je nesrazmjer i znači sušno područje. Količina oborine na širem području Hrvatske neće pratiti porast temperature, što znači više suše i poteškoće s vodnim resursima, zaslanjivanje rijeka koje teku u mora i niz sekundarnih efekata na, recimo, eroziju tla itd. - objasnio je fizičar Branko Grisogono.

>> FOTO Ovako izgleda pakao na zemlji: Stanovnici se prže na plus 40, pogledajte u čemu pronalaze spas