Od 2013. godine bakterija Xylella fastidiosa ubila je 20 milijuna stabala masline, 1/3 njihovog ukupnog broja u Pugliji. Ogroman je to udarac na gospodarstvo talijanske regije koja je nekoć proizvodila gotovo polovicu maslinovog ulja u toj mediteranskoj zemlji. Stabla su prestala rađati, prerađivači maslina su bankrotirali, a turisti su počeli izbjegavati cijelo područje zbog bolesti kojoj nema lijeka. Ekonomska šteta procjenjuje se na oko milijardu eura.
Xylella i druge bolesti sve su veća prijetnja cijeloj Europi. Ove je godine tim znanstvenika iz Puglie otkrio još jednu podvrstu te bakterije, nikad do sad viđene u Italiji, koja je u SAD-u uništila cijele vinograde. Brojni poljoprivrednici, znanstvenici i regulatori upozoravaju da su ove bolesti posljedica mnogo šireg problema - Europska unija ne uspijeva spriječiti uvoz razornih biljnih bolesti.
Novi podaci u koje je The Guardian dobio uvid pokazuju da se u EU svake godine otkriju deseci uvezenih bolesti. Usprkos mjerama koje su regulatori uveli 2016. godine i raznim nastojanjima poljoprivrednika i znanstvenika da se spriječi širenje patogena, prosjek između 2015. i 2020. godine bio je 70 novih bolesti godišnje. Zagrijavanje klime samo će dodatno pogoršati situaciju, upozoravaju znanstvenici. "Ne razumijem kako nismo naučili gotovo ništa od Xylelle" požalio se talijanski biljni epidemiolog Pierfedrico La Notte.
Europska unija koristi otvoreni sustav uvoza, što znači da u zemlje članice smiju ući svi proizvodi za koje se ne zna da su štetni. Neke zemlje poput Novog Zelanda i Čilea odlučile su se na zatvoreni sustav u kojemu se svi proizvodi smatraju štetnima dok se ne utvrdi da to nisu. Prema šumskom patologu iz Italije Albertu Santiniju, otvoreni sustav dozvoljava ulazak zabrinjavajućeg broja biljnih bolesti iz trećih zemalja. On je upozorio kako su mnogi patogeni bezopasni u dijelovima svijeta u kojima se ekosustav razvijao uz njih. Xyllela nije škodila biljkama kave u Costa Rici, no kobna je za talijanske masline koje pred njom nemaju nikakvu obranu, istaknuo je.
POVEZANI ČLANCI:
Dokazi upućuju na to da je bakterija Xyllela u Europu stigla iz Latinske Amerike, najvjerojatnije na ukrasnim biljkama kave koje su prošle kroz Nizozemsku, čije su luke u ostatak Unije između 2005. i 2014. godine dopremile oko 30 milijardi biljaka, reznica i lukovica. EU je 2016. uvela nove regulative koje bi trebale kontrolirati što ulazi u Europu i kako, te pronaći način za brzu kontrolu bolesti kada izbiju, no regulatori i znanstvenici ne mogu se nositi s ogromnim brojem ulaznih točki i još većom količinom uvezenih jedinki...
Trioza erytreae, nametnik koji siše biljni sok, ugrozio je portugalske citruse, gljivica Hymenoscyphus fraxineus ubija jasene u Poljskoj, a diljem kontinenta raste zabrinutost zbog bakterije koja pogađa mrkve i celer. Znanstvenici ukazuju da klimatske promjene čine Europu sve boljim, ugodnijim staništem za razne nametnike iz drugih krajeva svijeta.
Podaci o bolestima biljaka dolaze iz Europske i mediteranske organizacije za zaštitu biljaka (EPPO). U njihovu bazu ulaze sve strane bolesti koje se prvi puta pojave u Uniji, no oni najvjerojatnije podcjenjuju situaciju, jer do novih informacija dolaze pretraživanjem znanstvene literature i službenih izvješća zemalja članica, što znači da su ograničeni odgovornošću i interesom pojedinih država. Republika Hrvatska postala je članicom EPPO-a 1. travnja 1994. godine.
Neki usjevi poput vinove loze pod strogom su kontrolom, no puno je više onih za koja su pravila puno blaža. Epidemiolog La Notte ističe da su posebno česti prenositelji bolesti ukrasne biljke, a više stručnjaka istaknulo je drvene palete, prodaju biljaka putem interneta i unošenje voća ili plodova iz stranih zemalja nakon turističkog posjeta kao značajne prenositelje biljnih patogena.
VIDEO Spašavanje kitova
S obzirom na svakodnevnu upotrebu chemistrala čudno je da išta raste još