Najnovije izvješće OECD-a pokazalo je da je učestalost bolesti kao što su dijabetes i astma u Europi sve veća. Na porast ima utjecaja bolje dijagnosticiranje, ali i pijenje alkohola, pušenje i masna hrana, piše The Washington Post.
Najviše piju stanovnici Luksemburga
No, naravno da postoje i razlike između raznih europskih naroda u podložnosti tim lošim navikama, a najnovija istraživanja ruše i neke predrasude o nacijama. Iako postoji percepcija da najviše piju Francuzi i Skandinavci, prema podacima OECD-a stanovnici Luksemburga konzumiraju najviše alkohola godišnje. Prosječno punoljetni stanovnik Luksemburga popije 15,3 litre alkohola godišnje, što je 12 posto više nego što su pili 1980. godine. Nakon njih po "alkoholiziranju" slijede Latvijci i Rumunji, sa 13,2 i 12,7 litara godišnje.
Prosjek EU-a je 10,7 litara alkohola godišnje, a Hrvati su čak i ispod tog prosjeka sa 10,1 litrom. Od zemlja EU najmanje piju Talijani, 6,9 litara i Šveđani 7,3 litre. Od europskih zemalja izvan EU Turci popiju samo 1,5 litara alkohola, a Makedonci 3,7 litara.
Među 15-godišnjacima, većina Litvanaca i Danaca je priznala da se dva puta u životu napila, dok je prosjek EU 36 posto. Po ovoj statistici ne stojimo najbolje jer je čak 44 posto 15-godišnjaka i 26 posto 15-godišnjakinja iz Hrvatske priznalo da se dva puta napilo.
Zanimljivo je da su Talijani za 60 posto smanjili konzumaciju alkohola od 1980. godine. Iako su porezi na alkohol porasli, a reklamiranje je rigoroznije, EU ipak u svijetu prednjači po pijenju, no od 1980. godine konzumiranje je smanjeno za 15 posto.
Najviše pretilih u Mađarskoj
Postotak pretilih ljudi u posljednjih 20 godina udvostručio se u Europi te sada toj kategoriji pripada 17 posto građana EU. Najviše pretilih, 28,5 posto ima u Mađarskoj, a u stopu je prate Britanci sa 26,1 posto. Prosjek EU je 16,6 posto pretilih stanovnika, dok je najmanje pretilih u Rumunjskoj sa 7,9 posto, Italiji sa 10,3 posto i Nizozemskoj sa 11,4 posto.
Autori studije napisali su kako bi rješenje za pretilost među stanovnicima moglo biti uvođenje poreza na masnoće i šećer, koji su već uvedeni u Finskoj, Francuskoj i Mađarskoj.
Samo 7 posto dječaka u Italiji redovito vježba
Ukupno jedno od petero djece u državama EU kaže da redovito vježba. U istraživanju nije ispitivana fizička aktivnost među odraslima, no ako djecu možemo smatrati "malim ljudima", Talijani su u opasnosti. Samo 7 posto djevojčica i 12 posto dječaka kazalo je da se redovito bavi fizičkim aktivnostima, dok su mali Austrijanci najaktivniji. Prema prosjeku EU redovito vježba 19 posto djevojčica i 28 posto dječaka. Nakon Italije najlošiji su Francuzi i Danci, dok su šampioni u vježbanju, nakon Austrijanaca, Irci i Španjolci.
većina Litavaca