Milijun ljudi u Hrvatskoj pogođeno ovrhama, spriječite tragediju građana

Nakon što je, prije desetak dana predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na poticaj Udruge Blokirani na Pantovčaku upriličila okrugli stol na temu "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran", uz sudjelovanje ministra financija i pravosuđa, saborskih zastupnika, pravnika, ekonomista, demografa, predstavnika banaka – o zaključcima skupa dopisom je obavijestila i predsjednika vlade RH, Andreja Plenkovića.

Predsjednica Plenkoviću piše kako je željela postignuti što veću društvenu vidljivost tog problema, koji, uz ostalo, povećava socijalno raslojavanje hrvatskoga društva.

- Željeli smo skrenuti pozornost na naše građane koji se zbog nastalog duga osjećaju zarobljenima, trpe psihičke traume i kojima zbog toga može biti, a mnogima već jest, ozbiljno narušeno zdravlje, da i ne govorimo o krajnje tragičnim ishodima. Željeli smo istaknuti kako se djeci u prezaduženim obiteljima uskraćuje mogućnost željenog obrazovanja, kako su im time narušene mogućnosti za zapošljavanje i zaradu i kako izlaz iz te situacije sve više vide u emigraciji, piše predsjednica. Ona navodi da kada se brojci od 330 tisuća blokiranih pridodaju njihove obitelji, dolazi se do brojke od gotovo milijuna milijun građana ili četvrtine hrvatskog stanovništva koje je izravno pogođeno.
Posebno je šokantno da je utvrđeno da "stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna dok čak 32 milijarde kune čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin".

Predsjednica Plenkovića upozorava da je zakonodavni okvir samo pogoršavao problem, umjesto da je omogućio brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak, uz stvarnu zaštitu egzistencijalnog minimuma i dostojanstva ovršenog građanina. Naglašava kao osobito problematične ovlaštenja FINA-e.

U zaključcima skupa se, npr. predlaže da se ovršena nekretnina ne može prodati ispod iznosa duga od 50 tisuća kuna, te da se zabrani ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

U dopisu u zaključcima koji su objavljeni na internetskim stranicama Ureda predsjednice navodi se, uz ostalo, da je sveobuhvatna i temeljita analiza pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja preduvjet pripreme i provedbe djelotvorne Politike razduživanja građana.

Uvid u razloge blokiranosti te strukturu dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade, visini duga, materijalnom statusu i dobi dužnika pružit će mogućnost pripreme primjerenih mjera za ciljane skupine dužnika. Osim toga, analiza će razlučiti dužnike na pasivne i aktivne te će se izbjeći da se mjerama zaštite dužnika diskriminiraju građani koji uredno vraćaju kredite i dugove.

Među prijedlozima izmjena Ovršnog zakona navodi se kako je potrebno sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka te smanjiti trošak ovršnog postupka za dugove do pet tisuća kuna.

Predloženo je također da se rješavanje osobnih dugova građana koji su u blokadi pet ili više godina omogući kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača, da se izuzme cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine, da se ovršenu nekretninu ne može prodati ispod iznosa duga od 50 tisuća kuna i da se zabrani ovrha nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Iznijeti su i prijedlozi za izmjene Zakona o stečaju potrošača, ali i za donošenje Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj; zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u „slučaju Franak“ te za donošenje Zakona o hipotekarnim kreditima s nižom kamatnom stopom.