Svaka nova objava podataka o broju blokiranih građana i visini njihova duga, kakva je i jučerašnja statistika Fine, novi je poraz Hrvatske kao socijalne države.
Od početka godine u Hrvatskoj je 1696 blokiranih više, ukupno 328.872, a ovršeni dug porastao je za milijardu kuna; sa 41,16 mlrd. kn dug im je do kraja travnja narastao na 42,19 milijardi.
Najviše blokiranih u Zagrebu
Gospodarstvo raste, nezaposlenost pada, izašli smo iz procedure prekomjernog deficita, no najranjiviji očigledno ne žive bolje – upravo suprotno. Frustraciju stanjem u kojem država ne poduzima ništa da bi ovim “živim mrtvacima” pomogla da ponovo postanu platežno sposobni dijeli i Večernjak koji je pokrenuo akciju Spasimo blokirane, a oko problema se angažirala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja u suradnji s udrugom Blokirani u ponedjeljak organizira okrugli stol „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“.
O tome će prezentaciju održati osnivačica projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku mr. sc. Miriam Kervatin, a uz ministre financija i pravosuđa, sudjelovat će predstavnici akademske zajednice, Sabora, dužnika i vjerovnika, njih ukupno 27. Političarima je ovakva goruća tema idealna za dobivanje političkih bodova, ali dosad to nije urodilo kolateralnom koristi za ugrožene niti su rješenja predlagana od onih koji odluke mogu i provesti. Svježi Finini podaci u međuvremenu pokazuju da je najviše blokiranih i njihova duga u Gradu Zagrebu, a u odnosu na ukupan broj stanovnika po županijama, najviše ih je u Koprivničko-križevačkoj – 9,68%, a od radno sposobnih čak ih je 14,5%.
Plaće nisu dovoljne za život
Najviše blokiranih nema Koprivnica, županijsko središte, nego Križevci u kojima ih živi 2455 s dugom od 245 mil. kn.
– Ima tu puno poljoprivrednih gospodarstva koja ne mogu vraćati dugove. Ljudi odlaze raditi u Njemačku i druge države. U jednom je naselju pola nogometnog kluba otišlo van – kaže bivši gradski vijećnik Željko Picig. Davor Vrbek, regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, ističe da primanja nisu dovoljna za normalan život. Prosječne su plaće u toj branši oko 5000 kn, iako Podravka odskače pa je u Koprivnici prosječna plaća 5090 kn, a u Križevcima svega 3747 kn.
O dobri naš Hrvatski Bože, najveća ti hvala i slava što si nam poslao svoju izaslanicu, našu Vrhovnicu, Madonu Kolindu BBh, koja je pored svih svojih nebrojenih državničkih obveza preuzela u svoje ruke i rješavanje problema blokiranih, koji sa članovima obitelji čine gotovo jednu četvrtinu hrvatskog pučanstva. Tako je za blokirane Hrvate nastupio spas u posljednji čas. Ipak dok se ne otpišu dugovi, ovi mogu uživati u svim drugim benefitima koje im pruža neovisna država, članica transatlanske zajednice nacija. Ovo se odnosi na uživanciju u izobilju vjerodomoljubnih igara, demokratskim izborima itd. a što se sve može upražnjavati i pod vedrim, modrim i slobodnim hrvatskim Nebom, ukoliko su ovi već deportirani iz svojeg doma ili stana.