Hrvatska treba osnažiti izvoznu komponentu svog gospodarstva te još jače ustrajati na provedbi reformi među kojima su najvažnije obrazovna te reforme pravosuđa i javne uprave, unapređenje poslovne klime i implementacija funkcionalne i financijske decentralizacije, poručila je u srijedu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Obraćajući se gospodarstvenicima na devetom "Danu velikih planova 2017.", kojeg organizira tjednik Lider, predsjednica je ocijenila kako najnoviji makroekonomski pokazateljima ukazuju na pozitivan učinak mjera kao što su započeta porezna reforma, veća fiskalna odgovornost, uklanjanje administrativnih zapreka i unaprjeđivanje diplomatske mreže.
"Trendovi su dobri i krećemo se u, barem statistički, dobrom smjeru", istaknula je Grabar-Kitarović.
Smatra da rezultati zaslužuju pohvalu, ali trebaju predstavljati poticaj za još snažnije napore u daljnjim reformama.
"Trenutan gospodarski rast i dalje nije dostatan i prikladan našim potrebama. Rastemo, ali mnogi drugi, posebno naši najbliži konkurenti, se razvijaju i rastu brže i snažnije od nas. U unapređenju poslovnog okruženja smo tek prohodali, dok većina konkurenata već trči", poručila je.
Upozorila je i na neke paradokse do kojih je doveo dugogodišnji nesustavan pristup. Imamo županije s najvišom zaposlenosti te velikim udjelom industrije i izvoza, ali istovremeno i s najnižim prosječnim plaćama u državi, ili županiju s najsnažnijim turističkim rezultatima, koja je ujedno i jedna od najrazvijenijih u državi, ali u kojoj je turizam po snazi tek treća industrija", iznijela predsjednica.
Istaknula je kako se treba uhvatiti u koštac s ključnom i alarmantnom temom - negativnim demografskim trendovima i egzodusom, posebno snažnim od ulaska u EU.
"Prema izvješću Međunarodnog monetarnog fonda iseljavanje visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske od 1993. do 2013. godine koštalo nas je izostanka dodatnog rasta od gotovo 15 posto BDP-a u tom razdoblju. Ovo nam daje jasnu sliku što nas čeka ne uložimo li sve svoje napore u zaustavljanje odljeva naše radne snage u inozemstvo", poručila je.
Osvrćući se na kontinuirano smanjenje nezaposlenosti, upozorila je kako moramo biti svjesni u kojoj je mjeri to odraz broja mladih koji napuštaju državu i starijih koji odlaze u mirovinu.
Predsjednica je pritom iznijela podatke Eurostata prema kojima smo u prvom tromjesečju ove godine imali 77 tisuća manje radno aktivnih stanovnika u odnosu na prvi kvartal 2015. godine. U tom je razdoblju zabilježen pad nezaposlenih od 113 tisuća, no, istovremeno bilježimo rast zaposlenih od samo 7 tisuća.
Predsjednica vjeruje kako su zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta najučinkovitija socijalna i demografska mjera.
Gospodarstvo poput hrvatskoga takvu mjeru može postići samo razvojem svojih izvoznih kapaciteta, istaknula je.
Kako bi osnažili izvoznu komponentu našeg gospodarstva potrebna je i promjena strukture cjelokupnog gospodarstva, a Grabar-Kitarović pritom ističe potrebu dva paralelna pristupa - dugoročno - koncentriranjem na razvoj domaćih, globalno konkurentnih i modernih, izvoznih kapaciteta; i kratkoročno - privlačenjem kvalitetnih i ciljanih izravnih stranih ulaganja.
Predsjednica je istaknula i kako je za postizanje tih ciljeva i usmjeravanje gospodarstva prema izvozu potrebno još jače ustrajati na provedbi velikog broja nužnih reformi i mjera.
Kao najznačajnije je navela obrazovnu reformu, pri čemu je uz ostalo istaknula i potrebu usklađivanja obrazovnog sustava i tržišta rada, kao i ulaganja u znanost, istraživanje, inovacije i razvoj, unapređenje poslovne klime, reforme pravosuđa i javne uprave, implementaciju funkcionalne i financijske decentralizacije. Objašnjavajući detaljnije pojedine od tih reformi uz ostalo je istaknula i kako je potrebno omogućiti predvidivost odnosno da se na vrijeme i kvalitetno vode rasprave u svim područjima, kao i potrebu ulaganja u ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske.
Također je poručila i kako je za uspješnu provedbu tih reformi neophodno da se one dobro predstave javnosti.
Moramo biti svjesni koliko je nemočno i posramljeno šetanje Kolinde po tretoaru van ograde Bijele kuče ustvari blamaža i fijasko za svaku državu makar ona bila prepoznatljiva pre vsega po ljepotama prirode i ljudskim zlocinima, kriminalu, lazima i obmanama svojih navodnih domoljubnih balkanskih domorodaca.