Novi hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina u naslijeđe od svog prethodnika Božidara Kalmete naslijedio je poprilično kaotičan resor u kojem su potrebne korjenite promjene.
Komadina, koji još nije spreman govoriti o potezima u svom sektoru, preuzeo je tri vruća krumpira – cestogradnju, željeznicu i zračne luke.
U HŽ-u 2000 ljudi viška
Ta tri prometna sektora za mandata bivše vlasti obilježile su brojne afere, a godinama se zadržavao u status quo u državnim tvrtkama Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Autocesti Rijeka – Zagreb, Hrvatskim željeznicama i zračnim lukama.
Prometni je sektor u programu nove vlade vrlo skromno zastupljen. Tek se u jednoj rečenici spominje i to kao jedan od četiri investicijska stupa, a odnosi se na rekonstrukciju i gradnju ravničarske željezničke pruge (Krk) – Rijeka – Zagreb, nove kapacitete Luke Rijeka i modernizaciju željezničkih koridora X i Vb. Pri tome je očito da nova vlada namjerava ponovno oživiti ideju gradnje velike luke na Krku.
Željeznica bi tako trebala biti u središtu interesa Kukuriku vlade kao što su to bile autoceste za Račanove vlade. Samo ulaganje u izgradnju ravničarske pruge procjenjuje se na oko osam milijardi kuna, a to se planira namaknuti najvećim dijelom iz fondova EU.
S obzirom na to da su brzine na hrvatskim prugama pale na samo 60 kilometara na sat, nužno je obnoviti i postojeće pruge na paneuropskim koridorima (Savski Marof – Tovarnik) te drugi dio ravničarske pruge od Zagreba do Botova na koridoru Vb.
No prije svega potrebno je napokon krenuti i dovršiti restrukturiranje HŽ-a, koja traje godinama s jednim korakom naprijed pa dva natrag. HŽ dobiva iz državnog proračuna oko tri milijarde kuna godišnje subvencija, ima oko 2000 viška zaposlenih.
Iako su autoceste Komadinin sektor, on o svojim planovima o njima još se nije izjašnjavao. No potpredsjednik Vlade Radimir Čačić zato jest. On gura ideju koncesija. Alternativa davanju autocesta u koncesiju moglo bi biti ujedinjavanje cestarskih tvrtki u jednu tvrtku i tako racionaliziranje troškova, a i u tim tvrtkama ima viška zaposlenih. Samo u HAC-u, koji zapošljava tri tisuće ljudi, višak je 1000. Treća je opcija da sustav autocesta ostane isti kao i dosad. A onda bi Komadina moro smisliti kako, primjerice, namaknuti oko milijardu eura za gradnju autocesta prema Dubrovniku, Sisku i Podravini, za koji su ugovori potpisani još 2009, a radovi nikad zapravo nisu počeli.
Koncesija za ZL Zagreb
Komadina mora presjeći i problem koncesije za Zračnu luku Zagreb, za što je stigla jedina ponuda neposredno nakon izbora. Zasad je odlučio oformiti svoj stručni tim, koji će pročešljati dokumentaciju u vezi s tim natječajem. Mogući je scenarij u zračnom prometu i ujedinjenje svih hrvatskih zračnih luka u jednu tvrtku, čime se želi postići racionalnije poslovanje. Nova vlada ima teret i velikog državnog gubitaša Croatia Airlinesa, a tu je opcija privatizacija.
Dekan Prometnog fakulteta Ivan Dadić smatra da davanje autocesta u koncesije nije dobra ideja jer nitko neće htjeti vraćati dugove za njihovu gradnju. On se zalaže za racionalizaciju postojećeg sustava i uvođenje vinjeta kao sustava naplate cestarine. Dadić smatra i da je nužno sagraditi i obnoviti pruge na strateškim smjerovima.
Sve potrone i izdajice cemo na stup srama staviti.