Europska komisija predložila je danas najambicioznije zakonske promjene koje imaju za cilj borbu protiv klimatskog uništavanja planeta, odnosno vode prema postizanju klimatske neutralnosti Europske unije do 2050., a prije toga i 55-postotnom smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2030. godine. Među ostalim, predlaže se de facto zabrana prodaje novih vozila koje pogoni motor s unutarnjim sagorjevanjem od 2035. godine.
Do tada, električna vozila postajat će iz godine u godinu sve povoljnija opcija u odnosu na ona koja troše benzin ili dizel jer će EU kroz razne druge mjere, među ostalim i oporezivanje, čija se reforma također predlaže u današnjem paketu, potaknuti “dramatično smanjenje troška vlasništva električnog automobila u usporedbi s konvencionalnim”, poručuju iz Komisije. Već sada je trošak vlasništva električnog automobila povoljniji u usporedbi s dizel-automobilom, ali ljudi se ne odlučuju tako masovno na prelazak na novu vrstu vozila. Europski regulatori žele promjenom niza propisa potaknuti veliku promjenu u ponašanju.
Na pitanje koliko je uopće “čista” električna energija, s obzirom da se i u procesu njezine proizvodnje događaju značajne emisije CO2, stručnjaci Komisije navode da sve analize pokazuju da “čak i s najštetnijim električnim mixom koji sada postoji u Europi, električni auto emitira manje štetnih plinova od automobila koji troši fosilna goriva”. A osim toga, ovaj paket promjena u europskom zakonodavstvu predviđa da i proizvodnja električne energije bude sve čišća te da 2050. i taj sektor dosegne klimatsku neutralnost. Odnosno, da se struja proizvodi iz obnovljivih izvora.
Promjene će se uvoditi postupno. Prvo se, doduše, o današnjim prijedlozima Komisije trebaju dogovoriti države članice kroz Vijeće EU i Europski parlament, koji sve to trebaju usvojiti (Komisija samo predlaže). To će sigurno potrajati mjesecima. Ali i nakon usvajanja svih promjena raznih direktiva, proizvođači automobila i kamiona imat će vremena za završetak jednog investicijskog ciklusa, temeljenog na konvencionalnim ili hibridnim vozilima, i za razvoj puno učinkovitijih vozila koja ne ispuštaju štetne plinove u atmosferu. Novosti neće imati puni učinak do 2030. godine.
Dio Komisijina paketa predviđa i izgradnju pouzdane mreže stanica za punjenje električnih vozila diljem Europske unije. Trenutno u EU ima oko 226 tisuća takvih stanica, ali 70 posto te infrastrukture nalazi se u tri-četiri zemlje sjeverozapadne Europe, tako da vlasnik električnog automobila ne zna može li putovati na dalji put u neke nove države članice, i pritom biti siguran da neće imati problema s napajanjem po putu. Ideja je da električni automobili i kamioni mogu bezbrižno kretati na put bilo gdje u Europskoj uniji, jednako bezbrižno kao što danas kreću s konvencionalnim vozilima, znajući da je benzinska crpka uvijek negdje u blizini.
Komisijin prijedlog kaže da na glavnim autocestama svakih 60 kilometara treba biti stanica za električno, a svakih 150 kilometara stanica za punjenje automobila na vodik. To bi, u prijevodu, značilo oko 16,3 milijuna javnih punionica za električna vozila u čitavoj EU do 2050. godine.
Paket iz Komisije predviđa i ukidanje nacionalnih propisa o izuzeću nekih vrsta fosilnih goriva od oporezivanja: primjerice, plavog dizela koji se u Hrvatskoj koristi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi. Tek treba vidjeti kako će se Hrvati prilagoditi toj ideji, ali Komisijin prijedlog ostavlja mogućnost da države članice ostave porezne povlastice, kao svojevrsnu mjeru socijalne politike, za najranjivija i “energetski siromašna” kućanstva. Energetsko siromaštvo je situacija u kojoj kućanstvo ne može plaćati račune za energiju koju troši.
Po prvi put se predlaže uvođenje poreza na gorivo za zrakoplove.
Velike promjene predlažu se i u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova, koji već sada postoji, ali ga se predlaže osnažiti i proširiti na brodarstvo, cestovni promet i građevinarstvo. Svi ovi propisi zahtijevat će ozbiljnu količinu inovacije u industriji, a kao pomoć u razvoju tih inovacija uspostavljaju se i fondovi teški desetke i desetke milijardi eura. Novac će se namaknuti oporezivanjem zagađivača, unutar EU, kroz proširenje sustava trgovanja emisijama (ETS), ali i proizvođača izvan EU koji svoje proizvode izvoze na jedinstveno europsko tržište.
Za njih će postojati namet koji će plaćati na granici, tzv. CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism). Neće sva roba koja se uvozi izvana u EU biti podložna tom nametu, samo roba izrađena od ova četiri materijala: željezo, aluminij, cement i gnojiva. Kad takvo rješenje ne bi postojalo, EU bi se suočila s time da sva industrija bježi iz država članica u države izvan EU, odakle bi im bilo jeftinije nastaviti zagađivati okoliš i jednostavno izvoziti proizvode u obližnju EU. Zbog toga je smišljen CBAM.
EU je već definirala klimatsku neutralnost do 2050. kao strateški cilj, ali današnji paket promjena niza europskih direktiva zapravo prvi put detaljizira što će se sve promijeniti i kako će se do tog cilja konkretno doći. U toj totalnoj ekologizaciji Europske unije, njezina gospodarstva, i načina na koji Europljani žive, rade, putuju i uživaju sigurno će biti i onih koji će doživjeti uspjeh i onih koji će doživjeti neuspjeh. Već sada se čuju upozorenja da dekarbonizacija ne smije značiti deindustrijalizaciju.
Komisijin paket nazvan je “Fit for 55” (spremni za 55), što je aluzija na 55-postotno smanjenje emisije styakleničkih plinova do 2030., u odnosu na referentnu 1990. godinu.
>> Pogledajte i ovaj video - Akcija čišćenja podmorja u Puli: Iz mora izvučena olupina kamiona
Super, bice interesanto vidit bagere, tenkove, borbene avione, vatrogasne kamione, hitnu itd na struju i narocito kad bude prekida struje. Do 35ete mozda se nekom lampica upali da vidi bistrije...