Hidroelektrana Ombla možda će se ipak graditi, ali prema svemu sudeći to se neće dogoditi u iduće dvije do tri godine. Iako je prije nekoliko dana raskinula ugovor o kreditiranju tog projekta s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatska elektroprivreda formalno nije odustala od projekta. Ipak, odluka o njegovoj realizaciji sada je praktički u domeni Ministarstva zaštite okoliša i prirode u kojem je pokrenut postupak ocjene utjecaja projekta na ekološku mrežu Natura 2000.
U opasnosti još 77 milijuna
Riječ je o dugom i kompleksnom procesu koji bi mogao potrajati i nekoliko godina, a rezultat mu je trenutačno neizvjestan. S tim na umu logičnom se čini odluka vrha HEP-a da se raskine ugovor o kreditu sa EBRD-om i tako spriječe daljnji troškovi za naknade za nekorištenje kredita. Prema neslužbenim informacijama, HEP je dosad za to potrošio oko 13 milijuna kuna. Taj je novac je sada nepovratno izgubljen, no konačno odustajanje od projekta značilo bi da kompanija mora otpisati i daljnjih 77 milijuna kuna koji su dosad uloženi ili ugovoreni u procesu razvoja HE Ombla. Dakako, to se barem zasad neće dogoditi, no evidentno je da će ta elektrana biti uklonjena iz kratkoročnih i srednjoročnih HEP-ovih razvojnih planova. Hoće li opet biti aktualizirana, ovisi o rezultatu postupka koji je pokrenulo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode. Resorni ministar Zmajlović zasad ne želi špekulirati o mogućoj odluci.
– Odlučit ćemo nakon što kroz proceduru dobijemo ocjenu je li projekt usklađen sa zahtjevima ekološke mreže i koje uvjete mora ispuniti da takav postane donijet ćemo odluku. Kakva će ta odluka biti, u ovom je trenutku uistinu nemoguće predvidjeti – kazao je Zmajlović.
Procedura dulja od mandata
Sasvim je moguća opcija prema kojoj će za gradnju elektrane biti potrebno proglasiti prevladavajući javni interes – mehanizam koji omogućava suspenziju uvjeta zaštite okoliša na području koje je dio ekološke mreže, no u tom slučaju bit će potrebno dobiti i pozitivno mišljenje Europske komisije. Radi se o proceduri koja može trajati i dulje od tri godine.
U HEP-u su očito analizirali i tu mogućnost te zaključili kako im je isplativije pričekati ishod opisane procedure te onda eventualno tražiti financijere, nego tijekom cijelog razdoblja plaćati naknadu za EBRD-ov kredit koji je ionako ugovoren po gotovo tržišnim uvjetima. Ipak, to se gotovo sigurno neće dogoditi za mandata ove Vlade.